Otvorena pitanja
Tako se nađu Pahor i Kosor i pokušavaju svatko svoj mandat u teškim vremenima recesije održati sa što više medijske pompe o stvarima koje zapravo uopće nisu bitne. Upravo tim riječima najbolje možemo opisati njihovo prijateljevanje: marketinška strategija kako doista velike probleme koji muče obje države sakriti od sve razjarenijeg mnoštva nezaposlenih ljudi - ukratko pijesak u oči. O čemu točno Pahor i Kosor zapravo razgovaraju nikada ne doznamo. Saznamo samo da svaki put žele riješiti otvorena pitanja koja među državama postoje već gotovo dva desetljeća. Upravo su susretom u Kranjski Gori povukli i velik potez glede gospodarske suradnje jer je činjenica da ne mogu reći da među državama cvjeta uvoz i izvoz. Ne samo na području razmjene turističkih usluga koje su se za nekoliko postotaka snizile nego i ostaloga gospodarstva koje je lani, opet zbog krize, posebice pogodilo ulazno-izlazne investicije. Tako podaci Hrvatske narodne banke pokazuju da su slovenski investitori u prvih devet mjeseci lanjske godine u Hrvatsku usmjerili 95,6 milijuna eura ulaganja, a inače slovenske investicije u Hrvatskoj nakon 1993. godine iznose 4,4 posto svih stranih investicija u državi. S hrvatskim ulaganjima u inozemstvo malo je drukčije: dok je opseg hrvatskih investicija u Sloveniji 2008. godine iznosio 2,2 milijuna eura, u lanjskih devet mjeseci bio je zabilježen odljev - 6,2 milijuna eura. Slovenske investicije u Hrvatskoj u navedenom razdoblju među svim stranim investicijama zauzimaju šesto mjesto, a među državama u koje Hrvatska usmjerava najviše izlaznih investicija Slovenija zauzima dvanaesto mjesto. U vezi s robnom razmjenom Slovenija je prema podacima hrvatske statistike za prvih jedanaest mjeseci lanjske godine bila treći partner; četvrti na izvoznoj i treći na uvoznoj strani - u pravilu prednjače Italija i Njemačka. Slovenska statistika pokazuje da je izvoz robe u Hrvatsku pao za 26,9 posto, a uvoz za 27 posto; u tim su okvirima zanimljiva kretanja ponajprije na području razmjene prehrambenih proizvoda. Prema podacima za prvo polugodište lani Slovenija u razmjeni s Hrvatskom iskazuje deficit u visini od 22,3 milijuna eura.
Astronomski porezi
Ukratko, kakvo bi trebalo biti rješavanje crne gospodarske situacije ako uporabimo mozgove Pahora i Kosor? Takvo da bi sada hrvatsko-slovenski mješoviti odbor za gospodarstvo - osnovan je 2005., ali nije radio gotovo ništa - nastavio s radom. OK, s kakvim radom? Ne bih htjela prejudicirati nešto što se već mnogima čini kao predrasuda, ali istina je da birokracija još nikada nije donijela opću dobrobit, zar ne? I što bi zapravo mješoviti odbor realno radio? Rješavao otvorena pitanja o izlazu na otvoreno more i NE Krško? Vjerojatno ne, o tome ipak raspravljaju pravni stručnjaci, odnosno o tome će konačno odlučivati arbitri. A što će onda raditi odbor? Postavljat će dijagnoze poteškoća? Ono što već dvadeset godina čine sve hrvatske i slovenske vlade i nikada nikamo ne stignu? Dok nitko ne dokaže suprotno, navedeni odbor samo je još jedan potpuni nonsens, još jedna dodatna birokracija; slično kao što su besmislene i čak štetne nacionalističke parole "kupujmo hrvatsko" ili "kupujmo slovensko" ili "kupujmo domaće". Još i to: Pahor je nedavno strane gospodarske i financijske investitore pozvao da investiraju u Sloveniju. Pritom je opet dobio salve podsmijeha jer je prilikom uljudnog poziva zaboravio reći da je Slovenija jedna od država s najvišim porezima na svijetu i da - ne samo stranci nego i domaći ljudi - ljudi s imovinom doslovce bježe iz nje umjesto da bi u nju dolazili. Pa da u takvo stanje stranci, pa i Hrvati, sa zadovoljstvom ulaze? Vjerujem da vi Hrvati nećete biti tako blesavi iako je vaše stanje u sličnom rasulu kao i slovensko. Posebice sa 3-postotnim porezom na sve mjesečne prihode koji premašuju 410 eura koje je za ublažavanje krize već lani uvela vlada, vjerojatno vam već mora biti jasno u kakvoj lopovskoj državi živite. U ništa manje lopovskoj od Slovenije. I jedni i drugi plaćamo visoke poreze i za to da si naši premijeri mogu priuštiti izlete i flertovanja. Bijedno.
Ana Jud, slovenska je novinarka i publicistkinja, autorica tri knjige: Operacija Direkt, Dosje Rokomavhi i Enron