Kongres pilanara: Zajedničkim projektima u regiji do EU sredstava

U Slavonskom Brodu je ovog tjedna završen 2. Kongres pilanara jugoistočne Europe, na kojem je 270 sudionika iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije, Crne Gore i Hrvatske, te gosti iz Finske, Austrije, Njemačke, Francuske, Mađarske i Italije, pokušalo pronaći odgovore na niz otvorenih pitanja koja prijete zatvaranjem polovine pilana u narednih pet godina.

Lokalne pilane na zapadnom Balkanu, odnosno u zemljama bivše države, i dalje osjećaju velike teškoće u plasmanu građe na svjetsko tržište, gdje su, zbog još uvijek snažnog utjecaja krize, njihovi komercijalni poslovi dovedeni u pitanje, a mnogi sudionici kongresa rješenje vide u dolasku stranog kapitala koji već pokazuje veliko zanimanje za primarnu preradu drva. Iznesene ocjene govore o tome kako u regiji upravo strani ulagači prednjače u investicijama u moderne tehnologije koje jamče globalnu konkurentnost i opstanak dijela lokalnih pilana, a treba istaknuti da stranci ulaganjem u pilane stječu i različite oblike prava na sirovinu.

Odnosi sa šumarstvom su za mnoge pilane presudni, a u svim zemljama regije osim Slovenije, osjeća se nestašica sirovine i prekapacitiranost proizvodnih linija koje često nemaju dovoljno trupaca za optimalan rad svojih tehnoloških postrojenja. Posljedice nerestrukturiranja šumarskih poduzeća u državnom vlasništvu, koja su glavni dobavljači sirovine, često utječu na konkurentnost pilana, ali istaknuti su i vrlo pozitivni primjeri korištenja FSC certifikata bez kojih je nemoguće plasirati proizvode na svjetsko tržište. Hrvatska je još pred deset godina certificirala svoje državne šume, dok ostale zemlje regije upravo to čine. Primjerice, Velika Britanija je ograničila uvoz piljene građe samo na proizvode s FSC oznakama, ali sve su češći slučajevi zlouporaba carinske dokumentacije i pogrešnog deklariranja drvnih proizvoda prilikom izvoza drva iz zemalja regije.

Kongres je dao i iscrpan pregled najnovijih trendova u pilanarskoj industriji; analizirana je dostupnost i kvaliteta sirovine te su predstavljeni tehničko-tehnološki noviteti, neki na razini svjetskih inovacija poput novog rješenja učvršćivanja pila magnetskim jastucima njemačkog proizvođača EWD te visoko učinkovite i produktivne linije s povoljnim cijenama prilagođenim tržištu tvrtke WEINIG koja je bila glavni partner kongresa.

WEINIG je vrlo rezolutno predložio izmjenu postojećeg proizvodnog i komercijalnog modela zahvaljujući kojem neprerađena sirovina većinom odlazi u inozemstvo, pa predlaže preradu sve sirovine na licu mjesta, u zemljama regije, čime bi se dodala nova vrijednost kvalitetnoj sirovini. U vezi s time sudionici kongresa apeliraju na vlade zemalja u regiji da slijede netom usvojene politike EU kojima se ponovno favorizira industrijalizacija, sukladno čemu će EU odobravati velike potpore za zamjenu tehnologija u onim industrijama koje imaju sirovinski i razvojni potencijal primjeren okruženju 21. stoljeća i principima održivog gospodarstva te da se osiguraju odgovarajuće potpore za istu namjenu.

Predstavnici slovenskog drvnog klastera i austrijskog udruženja ProHolz iznijeli su prijedlog za veće uključivanje u europske razvojne projekte budući da su sudionici kongresa u svojim prezentacijama, panelima i diskusijama otvorili niz razvojnih tema i pitanja, kompatibilnih s postojećim programima prekogranične suradnje, regionalnog razvoja, korištenja drvne biomase i unaprjeđivanja prerade drva u EU. Institut za preradu drva iz njemačkog Rosenheima, suorganizator kongresa, predlaže pokretanje regionalnog obrazovnog projekta kroz koji bi se jačala postojeća kadrovska struktura te pripremali novi kadrovi koji će biti u stanju dati odgovore na izazove prerade drva u 21. stoljeću koje karakterizira bespoštedna tržišna utakmica u kojoj konkurencija iz azijskih zemalja pretendira istisnuti većinu europskih prerađivača drva s tradicionalnih tržišta.

Organizatori kongresa, Drvni klaster i časopis Drvo & Namještaj smatraju da dobra perspektiva za pilanarstvo bazirano na uspješnom šumarstvu u zemljama regije još uvijek postoji, unatoč svim spomenutim ograničenjima. Kongres su podržali Županija Brodsko-posavska, Grad Slavonski Brod i Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva kao i mnogobrojni institucionalni partneri iz zemalja regije.

(pd)

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!