10. siječanj 2012.| Tin Bašić,VLM

Ključ oporavka su novi instrumenti i privatizacija

Promjena nabolje na Zagrebačkoj burzi neće biti bez jasnih ciljeva porezne i makroekonomske politike, bolje regulative te nižih administrativnih naknada

Novi instrumenti na burzi, nastavak privatizacije kompanija u državnom vlasništvu, veća transparentnost tvrtki čije dionice kotiraju na burzi te snažnija suradnja ključnih institucija tržišta, stabilnost porezne politike i bolja educiranost građana neki su od ključnih poteza koje su za Poslovni dnevnik izdvojili domaći stručnjaci i analitičari koji savjetuju kako vratiti ulagače na Zagrebačku burzu, na kojoj prometi dionicama stalno padaju već četiri godine. "Potrebno je odrediti smjernice i ciljeve opće porezne i makroekonomske politike, a posljednično i pripadnih poreza i naknada. Također nakon definiranja proračuna i aktivnosti treba donijeti plan i preliminarni kalendar privatizacija državnog portfelja, uspostaviti kalendar i plan državnog financiranja te promjenu postojećih zakonskih okvira (Zakona o investicijskim fondovima i Zakona o tržištu kapitala)", smatra Hrvoje Japunčić, nezavisni analitičar tržišta kapitala. Ističe kako Zagrebačka burza i SKDD moraju uspostaviti strateške smjernice, ali i provesti ideje SKDD-a kao što je zajam vrijednosnih papira i dematerijalizacija udjela.

Vladina uloga
Japunčić smatra da je jedan od vrlo važnih faktora sniženje administrativnih i pripadnih naknada, i intermedijarima, ali i sudionicima investitorima na tržištu. "Ipak, bez pozitivnog sentimenta koji dolazi 'od glave' neće biti ni pozitivnih smjernica i trendova, neovisno i o kretanjima na vanjskim tržištima", zaključuje Japunčić aludirajući na Vladinu ulogu. Odljev ulagača s tržišta izravno pogađa Zagrebačku burzu jer njihova manja aktivnost znači manje dioničke promete koji su od 2007. sa 22 milijarde kuna pali na 5,2 milijarde u 2011., što znači i pad prihoda. Prošle je godine Uprava Zagrebačke burze usvojila, između ostaloga, nova pravila, uvela ISO standard upravljanja kvalitetom, izradila sektorsku kvalifikaciju društava te poboljšala disciplinu kompanija. No burzi je potrebno više. "Ponajprije su potrebni novi instrumenti kao što su, primjerice, certifikati. Nije zanemariva ni povećana transparentnost kompanija te veća razina korporativne kulture dioničkih društava, uz neizbježnu stabilnost poreznog sustava i izbjegavanje promjena koje bi mogle negativno utjecati na donošenje investicijskih odluka (porez na dividendu i sl.)", smatra predsjednica Uprave ZSE Ivana Gažić. Upozorava kako se sudionici tržišta mogu uključiti i kao izdavatelji novih instrumenata, ali je ključna uloga regulatora. "Osobito glede brzine odobravanja prospekta i sl.", kaže Gažić. Zalaže se daljnju privatizaciju koja je uvjet bez kojeg se ne može dalje, uz moguću kombinaciju strateškog partnera i prodaje "malim", tj. individualnim investitorima kao što je slučaj kod Ine i HT-a.

Zajednička strategija
U intervjuu za Poslovni dnevnik predsjednik Uprave SKDD-a Stjepko Čičak nedavno je izjavio kako ZSE, Hanfa i SKDD zajednički mogu pokrenuti tržište i privući strane ulagače. No ističe kako su svi zaboravili spomenuti najveće partnere - mirovinske fondove, koji imaju potrebnu količinu kapitala. "Tu su i investicijska bankarstva koja su i pokretači tržišta. Te su tri institucije nužna infrastruktura, možemo ih zamisliti kao autoceste kojima ostali trebaju voziti. One su napravile sve preduvjete da se tom autocestom može brzo voziti. No rijetko tko se uopće vozi. Važna je zajednička strategija kojom bi se sve tri institucije bolje uskladile, no ključna je suradnja s tržištem", kazao je Čičak. No osim novih financijskih instrumenata, bolje zakonske regulative i operativno kvalitetnijeg tržišta stručnjaci upozoravaju i na još jedan ključan moment - edukaciju. "Danas bi više nego prije, od nastanka burze na ovamo, trebalo sve slojeve društva upoznati s tržištima kapitala i novca. Burza se, naime, ne svodi samo na dionice HT-a i Ine. Burza, u onom najširem, a ujedno i u jedinom ispravnom značenju obuhvaća kupnju i prodaju svih mogućih financijskih instrumenata, od kojih za mnoge većina prosječnih građana vjerojatno nije ni čula niti se njima trguje na našem tržištu", ističe Roman Rinkovec, nezavisni analitičar. Naglašava da bi određena vrsta financijskog obrazovanja svakoga građanina bila jako dobra, ako ne i nužna stvar.

Ulaganje - tema za svakoga
"Ne, naravno, zato da bismo kladionicu ili igranje binga zamijenili burzovnim špekuliranjem, mada u tome nema ništa loše, već, između ostalog, zato da svima postane jasno kako se mirovina ne može vječno isplaćivati iz proračuna, već je treba zaraditi pametnim ulaganjima", jasan je Rinkovec. Pohvaljuje ZSE i pokretanje Akademije, no problem je cijene jer je malo tko spreman platiti tu vrstu obrazovanja. No Rinkovec je za razliku od ostalih sugovornika izdvojio jedan korak koji bi, prema njegovu mišljenju, mogao oživjeti tržište. "S obzirom na postojeću razinu štednje u kreditnim institucijama i nepoznatu količinu novca skrivenog u madracima, stranci nam, nakon ovakvog pristupa problemu, ne bi ni trebali", zaključuje Rinkovec. Ipak, da Hrvatska nije osamljeni otok, dokazuje znatan utjecaj neizvjesnosti zbog krize u Europi koji se prelio i na nas. "Da bi se ulagači vratili na burzu, potrebno je smanjiti averzije prema riziku kod investitora. Smirivanje situacije u eurozoni te pojavljivanje optimističnijih najava ekonomskog rasta moglo bi potaknuti dio investitora za usmjeravanjem dijela likvidnijih sredstava u malo agresivnije instrumente", smatra Davor Špoljar, stariji analitičar tržišta kapitala u Erste banci.

Treba donijeti plan i kalendar privatizacija državnog portfelja
Hrvoje Japunčić, analitičar

Sudionici tržišta mogu se uključiti i kao izdavatelji novih instrumenata
Ivana Gažić, direktorica ZSE

Više nego ikad prije treba društvo upoznati s tržištima kapitala
Roman Rinkovec, analitičar

ZSE, Hanfa i SKDD zajednički mogu pokrenuti tržište
Stjepko Čičak, čelnik SKDD-a

Niste pretplatnik?

ključne riječi

Moje pretplate

komentari (1)

malovise09:23
10.01.12.

Svi oni trabunjaju o oporavku tržišta sada kad je ono uništeno. neka pokrenu postupke protiv Samodola. Kopčića, Vrlića i Šulente za uništavanje tržišta, a ne da nam ovdje prosipaju stalne litanije o neophodnim reformama i proizvodima. HANFA je zbog nevjerojatne količine bahatosti i gluposti prepolovila tržište, uništila mnoge egzistencije i sad će kao nagradu dobiti ti isti tipovi godinu dana otpremnine ili možda čak i ostati u strukturama. Kada ćete početi otvoreno pisati o svim žrtvama Samodolove vladavine?? sad dolaze novi "stručnjaci" koji će nad tržištem provoditi svoje eksperimentalne ideje. HANFA nije uništila sam male brokeraje, oni su sputali i osiguranja, uveli su "ispite" za direktore privatnih tvrtki, ispite koje provode HANFINI stručnjaci s pet mjeseci teoretskog iskustva, a cilj takvih ispita je da se privatno s tržišta maknu nepodobni. Bašiću priupitaj malo kako se obavljaju ti "ispiti". jesi li kada pisao o tomu da HANFA određuje kako treba izgledati reklama nekog društva. Po kojem to principu oni znaju sve? Oni su pomiješali sveje balkanske potrebe vladanja s nerazumljenim principima MIFID-a i EU zakonodavstva. Kakov financijsko tržište? Nije valjda nitko lud da investira na tržište na kojemu ne postoji nikakva zakonska sigurnost. No bitno je da ovi direktori i direktoričići se ne zamjere novima ili starima, a ne da pokrenu tržište.
Citiraj Ubaci link Podebljaj tekst Nakosi tekst Podcrtaj tekst
broj znakova: 4000 Pošalji poruku