Kaspersky Lab otvorio ured u Ljubljani

Jedan od vodećih svjetskih proizvođača sigurnosnog softvera i najveća antivirusna tvrtka Europi, ruski Kaspersky Lab, otvorio je ured u Ljubljani za područje jugoistočne Europe iz kojeg će ‘pokrivati’ i Hrvatsku u kojoj uz nove aktivnosti, jaču promociju i partnersku mrežu očekuju porast prihoda i postizanje prve tržišne pozicije u tom segmentu u iduće tri godine.

Najavili su to na današnjoj konferenciji za medije direktori Kaspersky Laba za istočnu Europu Andrey Slobodyanik, za rastuća tržišta Vasily Dyagilev te za jugoistočnu Europu Dragan Martinovič. Proizvodi i rješenja Kaspersky Laba već su prisutni preko partnera tvrtke MSAN u Hrvatskoj u kojoj imaju oko sto tisuća aktiviranih legalnih licenci, što je slična brojka kao i u Sloveniji, kazao je Martinović. Uz M SAN za partnera na hrvatskom tržištu odabrali su i zagrebačku tvrtku Arrow ECS.

Kaspersky Lab od osnivanja 1997. bavi se razvijanje sigurnosnog softvera i antivirusnih rješenja, koja danas, kazao je Dyagilev, koristi više od 300 milijuna korisnika u svijetu. Urede imaju u 29 zemalja svijeta, a ukupno rade u 200 zemalja i ukupno zapošljavaju 2.400 ljudi. Svake godine bilježe stabilan rast prihoda, a prošle je u odnosu na 2010. rastao 14 posto, na 612 milijuna američkih dolara.

Sve to Kaspersky Lab svrstava među vodeće svjetske kompanije u segmentu sigurnosnog softvera, za čime potražnja sve više raste uslijed sve većeg broja korisnika interneta i mobilne telefonije, različitih vrsta mobilnih uređaja te povezivanja ljudi preko društvenih mreža. Veće korištenje i povezivanje na webu uzrokuje pojavu i sve većeg broja i sve sofisticiranije vrste virusa, ‘trojana’, ‘crva’ i drugih različitih štetnih programa koji ometaju sigurnost i rad na internetu, a danas ih se u prosjeku dnevno u svijetu detektira oko 70 tisuća, kazao je analitičar za štetne softvere David Emm.

Sve to korisnici najčešće ‘pokupe’ korištenjem e-maila i otvaranjem ‘attachmenta’ ili privitka u njemu, korištenjem više mobilnih uređaja (tableti, smartphoneovi i dr.), izmjenjivih i eksternih diskova ('stikovi', cd, dvd..), ali i uz digitalni potpis te druge načine.

Emm je upozorio i da nema nijedne web stranice kojoj se u svijetu može potpuno vjerovati te je stoga svakome, a posebno za privatne i poslovne podatke preporučio korištenje zaštitnih i sigurnosnih programa.

(Hina/pd)

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!