Registracija na portal Poslovni.hr je besplatna. Registracijom postajete dio najveće regionalne poslovne i financijske internet zajednice. Članovi se mogu povezivati s drugim članovima portala koristeći komunikacijske alate (forum, privatne poruke, liste prijatelja i dr.)
Kako bismo Vam poslali novu lozinku, molimo Vas da unesete e-mail adresu koju ste koristili prilikom registracije na portalu.
11. kolovoz 2011.| Božica Babić
Tuna “iz epruvete” o kojoj je Poslovni dnevnik prvi pisao u travnju 2008. postala je proizvod koji otvara sjajnu budućnost ne samo hrvatskoj marikulturi. Tvrtka Kali tuna s Ugljana, kako je objavila Slobodna Dalmacija, dobila je službenu potvrdu da može umjetno uzgojiti tunu.
DNK analizom ustanovljeno je da su larve plavorepe (Bluefine) tune uspješno uzgojene uzastopno tri godine iz jajašaca iz mrijesta u prirodnim uvjetima u kavezima kaljskog tunogojilišta, smještenog u zadarskom arhipelagu. Hrvatska je time nakon Japana postala druga zemlja u svijetu kojoj je uspjelo umjetno uzgojiti tunu. U tvrtki Kali tuna, zbog odsutnosti osoba ključnih za ovaj uspjeh, nismo jučer uspjeli doznali više pojedinosti. Ivan Katavić s Instituta oceanografije i ribarstva iz Splita i bivši pomoćnik za ribarstvo ministra Petra Čobankovića otkrio nam je 2008. ekskluzivnu vijest o tunama “iz epruvete”, koju je doznao za boravka na tokijskom Sveučilištu Kinki. Otkrio je da Kinki Hrvatima nudi potporu da tunu “iz epruvete” pokušaju uzgojiti i u Jadranu. Volju za suradnjom iskazalo je više tunogojilišta među njima i Kali tuna. Uspjeh Kali tune Katavić ocjenjuje iznimnim. Rezultat je, naglašava, tim značajniji što su Japanci uzgojili pacifičku tunu, a Kaljani plavorepu. Još je, kaže, daleko do masovnije proizvodnje, no postignut je najvažniji cilj - to je kontrola biološkog ciklusa tune, što otvara mogućnost neograničenog uzgoja najugroženije riblje vrste. Tuna “iz epruvete” osim budućeg golemog gospodarskog doprinosa zasigurno će utjecati i na bolju demografsku sliku naših otoka, uvjeren je Katavić. Tuna je već niz godina radi gotovo istrebljenja pod posebnim nadzorom Međunarodne komisija za zaštitu plavorepe tune (ICCAT) koja je 2006. kvote za godišnji izlov drastično srezala uz naredbu da sredozemne flote smiju loviti tune teške najmanje 30 kilograma. Iznimku je dobila samo Hrvatska, dopušten je izlov tuna od osam kilograma uz uvjet da na tržište mogu biti plasirane tek sa 30 i više kilograma. Ukupna kvota za Sredozemlje smanjena je tada sa 32 na 17 tisuća tona. Za 2011. srušena je na svega 10.000 tona, a izlov je ograničen od 15. svibnja do 15. lipnja. Hrvatska kvota za 2006. bila je 970 tona, za 2011. tek 376 tona što je 17 tunolovaca obavilo u pet dana. Morsko ribarstvo, uz duhansku industriju, u trgovanju s inozemnim tržištima jedino bilježi suficit. Izvoz u prosjeku 4000 tona tune godišnje donosi oko 80 milijuna dolara, a uzgoj je pomogao oporavku hrvatskog ribarstva. Osim velikog investiranja u flotu znatno je povećan izlov sitne plave ribe, hrane za tune. U 2001. izlovljeno je 15.892 tone srdela i sličnih vrsta, lani 53.659 tona.
Facebook Croportal MySpace Delicious
Komentiraj članak Podijeli s drugima Pošalji članak Rss Ispiši članak Smanji slova Broj glasova: 0 | Prosjek: 0%