Registracija na portal Poslovni.hr je besplatna. Registracijom postajete dio najveće regionalne poslovne i financijske internet zajednice. Članovi se mogu povezivati s drugim članovima portala koristeći komunikacijske alate (forum, privatne poruke, liste prijatelja i dr.)
Kako bismo Vam poslali novu lozinku, molimo Vas da unesete e-mail adresu koju ste koristili prilikom registracije na portalu.
9. veljača 2010.| Ana Blašković
U želji da zadovolje vlasnike, povećaju tržišni udio i naplate bonuse, upitno je koliko su se bankari, kad je riječ o riziku, držali pravila, a koliko gledali kroz prste
Dobar bankar umnogome je sličan profesionalnom kockaru. Obojica ulažu u riskantne pothvate; jedan vjeruje u dobar projekt, drugi u dobre karte i obojica prihvaćaju rizik i ulažu novac. Pa iako kockar ulaže svoj novac u nekom mračnom prostoru, a bankar u elitnom poslovnom tornju, prvi balansiraju na granici prihvatljivog, a drugi spadaju u elitu.
Da se razlika često svodi na poslovni prostor, sjajno je pokazala ova kriza. Teorija ide otprilike ovako: u krizi ljudi gube radna mjesta, a tvrtke ugovore i tržišta pa nijedni ni drugi ne mogu vraćati kredite. Bankama rastu loši krediti pa za njih moraju rezervirati određen novac. Rezervacije banaka dosegnule su brojku od 3,4 milijarde kuna, isto koliko su i zaradile profita prošle godine, no to je tek početak. Ove će godine situacija biti daleko gora, tek slijedi rast nezaposlenosti i nemoć klijenata da bankama vraćaju kredite pa bi rezervacije u 2009. mogle biti samo "kikiriki" u odnosu na ono što nas čeka ove i početkom iduće godine. "Sjajno". U teoriji. Posebno teška situacija čeka male banke kojima je objektivno otegotna okolnost uvijek bila veličina. Njihove su muke dobro poznate; bez podrške moćnih europskih bankarskih grupacija teže im je bilo doći do kapitala za kreditiranje, nisu mogle dopustiti dugoročno profitabilno stambeno kreditiranje, već su se oslanjale na iznosom manje, kratkoročne kredite koje su financirale iz oskudne domaće štednje, čiju su cijenu pumpale u nebo. S obzirom na početne pozicije u odnosu na gigantske konkurente (i bez krize), šefovi malih banaka trebali su iz šešira izvlačiti svakojake trikove i snalaziti se na nemoguće načine. Praksa ipak ima puno više sivih tonova. Kako onda objasniti da u krizi i eksploziji rezervacija dio malih banaka smanjuje rezervacije? Doduše, s obzirom na veličinu, uvijek se može dogoditi da jedan događaj uprihodi banci neočekivan novac pa na kraju ispadne smanjenje rezervacija. Ali sve redom malim bankama? Zar im je kreditni portfelj toliko prvoklasan? Ili je to prelijevanje iz šupljeg u prazno, kupovanje vremena da se ne iskaže neminovan gubitak? To je pitanje koliko su banke (i male i velike) ogreznule u moralni hazard. U želji da zadovolje vlasnike, napumpaju tržišni udio i naplate bonuse, koliko su se bankari doista držali pravila struke kad je riječ o riziku, a koliko gledali kroz prste? Odgovor na to pitanje dobit ćemo već ove godine kada se vidi koliko su u 2009. odobreni reprogrami zamaskirali stvarno stanje. Da su umjesto njih na objektivno loše kredite izdvojene rezervacije, koliko bi banaka ostvarilo dobit, a uprava naplatilo svoje bonuse?
Facebook Croportal MySpace Delicious
Komentiraj članak Podijeli s drugima Pošalji članak Rss Ispiši članak Smanji slova Broj glasova: 0 | Prosjek: 0%
andmar121:56 09.02.10.