Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija kreće sutra s revijom savjetodavnih radionica o javno-privatnom partnerstvu u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu.

Očekuje se velik odaziv uz sudjelovanje predstavnika lokalnih vlasti i potencijalnih investitora kako bi se u konačnici počeli realizirati projekti za koje Vlada prema svojem okvirnom planu za sljedećih 10 godina predviđa iznos od 14,9 milijardi kuna. U CEI-ju doznajemo da su najspremniji JPP projekti vrijedni 750 milijuna kuna, a uključuju po četiri škole u Dubrovniku, Varaždinskoj i Istarskoj županiji te gradu Poreču, dvije bolnice u Varaždinu i Popovači te skladište za potrebe MORH-a. Oni bi trebali prema planu aktivnosti krenuti u realizaciju raspisivanjem javnih natječaja najranije u listopadu, a realno rok se može pomaknuti i do kraja godine.

Drugi blok JPP projekta kapitalne vrijednosti milijardu kuna je Trg pravde u Zagrebu na kojem bi se ujedinile sve pravosudne institucije, a za koji postoji idejno arhitektonsko rješenje te CEI radi komparator troškova javnog sektora. Inače, riječ je o stručnoj metodologiji kojom se uspoređuje trošak iz klasične nabave ili JPP projekta, a dosadašnje kalkulacije općenito pokazuju da su JPP projekti na 30 godina za javni sektor povoljniji oko 10 posto.

Treći broj projekata, kako kažu u CEI-ju, u iznosu od 750 milijuna kuna uključuje osam škola u Međimurskoj županiji i po šest u Zagrebu te u Koprivnici i Koprivničko-križevačkoj županiji.

“Rade se komparatori troškova, pripremaju se ugovori, ali da bi se raspisali prvi natječaji mora se još uskladiti dio propisa. Na JPP projektima se očekuje da će graditi hrvatska operativa, ali taj sektor se mora hitno konsolidirati i ući u klaster jer kad strani privatni partneri predaju svoju ponudu, domaće građevinske tvrtke moraju biti konkurentne”, rekao je Dragan Marčinko, predsjednik Uprave CEI-ja, dodavši da se očekuje interes stranih investitora. Ako se investitori kojim slučajem ne jave na natječaje bit ćemo u velikim problemima jer Hrvatska nema velikih mogućnosti javnog zaduživanja, a JPP projekti mogu pokrenuti zaspalo gospodarstvo”, zaključio je.

Inače, dosad je u Hrvatskoj realizirano 13 JPP projekata u iznosu od 613,3 milijuna kuna, a svi su ostvareni dok početkom 2008. nije stupio na snagu Zakon o JPP-u. Zbog njegove manjkavosti od tada nije realiziran niti jedan. U Zakon o JPP-u uvedene su značajne promjene te su stupile na snagu u kolovozu ove godine.