Iako proračun još nije donesen, Vlada je najavila smanjenje proračunskih izdataka od 4,6 milijardi kuna. Jeste li i Vi, kao i središnja banka, očekivali veće smanjenje proračunskih izdataka?
Nužnost smanjenja proračunskih izdataka imperativ je očuvanja kreditnog rejtinga zemlje. Visok vanjski dug Hrvatske, koji je dosegnuo razinu našega bruto domaćeg proizvoda, te rastući javni dug i proračunski deficit, a u situaciji teško dostupnih i skupih inozemnih izvora financiranja, zahtijevaju fiskalnu konsolidaciju, ponajprije putem smanjivanja proračunskih izdataka. Središnja banaka, kao što su uostalom procijenili i profesionalni ekonomisti, upozorila je na to da bi bilo bolje još veće smanjenje proračunskih izdataka. Međutim, postavlja se pitanje koliko je to moguće i realno, a da se ne poveća značajnije broj nezaposlenih, odnosno da se ionako skromna stopa rasta korigira na niže te da se ne dovede u pitanje socijalna stabilnost. Zato bi bilo dobro da se uz smanjenje proračunskih izdataka u najmanju ruku zadrži, pa i poveća, tempo započetih investicijskih projekata. Prema tome, očekivanja u pogledu smanjenja proračunskih izdataka moraju se sagledati na temelju njihova učinka na nezaposlenost, socijalnu politiku, investicijsku aktivnost i očuvanje, odnosno poboljšanje kreditnog rejtinga zemlje. Utoliko bi se moglo reći da je smanjenje proračuna onako kako ga Vlada predviđa očekivano s jedne strane, ali i djelom optimistično s druge strane, kada se uzmu u obzir navedeni mogući učinci na zaposlenost i socijalnu stabilnost.
U iduće tri godine Vlada priželjkuje gospodarski rast od 0,8 do 2,5 posto BDP-a. Je li to moguće i očekujete li veći ili manji rast ili pak produbljenje krize?
Tri godine kratko je razdoblje u kojem bi se mogao očekivati znatniji rast. Rast našega gospodarstva u tom razdoblju ovisit će ponajprije o intenzitetu oporavka naših glavnih trgovinskih partnera koji se najvećim djelom nalaze u Europskoj uniji (osobito u eurozoni) i o investicijskoj aktivnosti u Hrvatskoj. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju trebao bi rezultirati i povećanjem izravnih stranih investicija i smanjenjem cijene kapitala, koja bi djelovala povoljno i na domaće investitore.
Kako komentirate najave prodaje Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke, dok se istodobno u susjednoj Srbiji, primjerice, telekom vraća u vlasništvo države?
Oblik vlasništva ne određuje i njegovu efikasnost. Tako nam govori ekonomska znanost. Postoje argumenti za i protiv poduzeća u državnom vlasništvu kada ih se promatra kao instrument ekonomske politike. Naša povijest pokazuje da su tvrtke u državnome vlasništvu često bile izvori gospodarske neefikasnosti praćene nerijetko gospodarskim kriminalom. U državnim poduzećima javljao se problem poticaja menadžmenta u uvjetima postojanja tzv. mekog budžetskog ograničenja, kada poduzeća koriste sredstva državnoga proračuna za sanaciju njihovih loših poslovnih rezultata. Pritom se često javljaju nedostatak tržišne discipline i slaba odgovornosti menadžmenta. Da bi se takva "tradicija" prekinula, tvrtke u državnome vlasništvu moraju imati vrhunski menadžment i kompetentan nadzor postavljen od vlasnika (države), koji neće koristiti menadžment za pojedinačne interese političara, ali hoće za poboljšanje poticaja menadžmenta. Zato je potrebno ugraditi dodatne mehanizme zaštite tvrtki u državnom vlasništvu koji bi prevenirali smanjenja njihove efikasnosti, a u konačnici i samo uništavanje tvrtki. Takvi mehanizmi zaštite provode se putem mehanizma komplementarnih institucija, odnosno nevlasničkih instrumenata kontrole. Ako nema volje da se takva zaštita provede, jedino je rješenje privatizacija takvih državnih tvrtki.
Pridonose li povećanje PDV-a i uvođenje posebnih poreza (telekomi) te najave uvođenja poreza na dividende i imovinu podizanju hrvatske konkurentnosti i privlačenju stranih investicija?
Konkurentnost hrvatskoga gospodarstva određuju i troškovi rada. Smanjenje doprinosa koje plaćaju poslodavci sigurno je dobra mjera za povećanje konkurentnosti putem smanjenja bruto cijene rada. Taj izvor mora se nadoknaditi, što je predviđeno ponajprije putem povećanja PDV-a kao indirektnog poreza (koji će poslodavci ipak pokušati prevaliti na potrošače). Zato smanjenje doprinosa ima jači pozitivan učinak na povećanje konkurentnosti nego povećanje PDV. Povećanje poreza djeluje negativno na gospodarsku aktivnost, ali je ono ponajprije u funkciji dodatnoga izvora financiranja, kao što je sada slučaj u Hrvatskoj, te u funkciji ravnomjernije raspodjele tereta krize, odnosno pravednije raspodjele dohotka. Inozemne investicije ovise o mnogo čimbenika, a porezni sustav samo je jedan od njih i ne mora biti presudan za odluku o investiranju. Investicije ovise o raspoloživoj radnoj snazi, njezinoj kvalificiranosti, razvijenosti infrastrukture, prometnom položaju, pravnoj sigurnosti i slično.
Problemi stranih investitora poput Berkowitza u slučaju Dalmacijavina, ali i sporost u prodaji brodogradilišta Končaru i samoborskoj tvrtki DIV, potvrđuju da oni još nisu riješeni. Ima li Vlada dovoljno odlučnosti da poboljša investicijsku i antipoduzetničku klimu? Što biste Vi učinili?
Pronalaženje novoga vlasnika zahtjevan je posao, u prvome redu zato što novi vlasnik mora biti prepoznat kao onaj koji iza sebe ima dokazanu efikasnu vlasničku strukturu, a to znači da je kao vlasnik pridonio razvoju tvrtke i zaposlenika. Kada se takav kredibilan vlasnik javi u procesu preuzimanja tvrtke i zadovolji uvjete natječaja, država mu mora omogućiti što brže i jednostavnije preuzimanje poduzeća. Na investicijsku aktivnost djeluje dosta čimbenika. Toga je sadašnja Vlada svjesna (kao što je bila i prošla) i za očekivati je da će djelovati na poboljšanje investicijske i poduzetničke klime.
Jeste li zadovoljni najavom da u javnom sektoru neće biti otkaza, a istodobno je u privatnom sektoru u proteklom razdoblju ugašeno više desetaka tisuća radnih mjesta? Kakva se poruka time šalje državnoj upravi?
Činjenica je da se privatni sektor općenito brže prilagođava kriznim situacijama. Slabo prilagođavanje državnoga sektora može se naći dijelom u izostanku racionalizacije toga sektora, ali i u kolektivnim ugovorima koji daju određene pogodnosti radnicima u odnosu na Zakon o radu. Na taj se način onemogućuje uvažavanje gospodarskoga realiteta u kojem radnici djeluju. Vlada će očito morati provesti značajniju racionalizaciju državne uprave, ali će uskoro morati sjesti za pregovarački stol sa sindikatima i dogovoriti se na koji način formirati nešto fleksibilnije kolektivne ugovore.
Rejting neće pasti
U Hrvatskoj ovih dana boravi MMF, ali predstavnici stranih rejting agencija. Možemo li izbjeći smanjenje kreditnog rejtinga, ali i sklapanje novog aranžmana s MMF-om?
Pogoršanje kreditnog rejtinga ovisi o nekoliko čimbenika. Snažna fiskalna prilagodba i kredibilno smanjenje proračunskih rashoda uz zadržavanje određenog stupnja investicijske aktivnosti te poboljšanje cjenovne i troškovne konkurentnosti gospodarstva jasni su signali da se neće smanjiti kreditni rejting zemlje. Tome treba dodati i stupanj raspoloživosti inozemnoga financiranja koji ovisi ponajprije o oporavku europskoga gospodarstva.
Produktivniji u EU
Referendum je prošao, što treba učiniti do formalnog ulaska u Europsku uniju kako bi se podigla razina konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva?
Konkurentnost hrvatskoga gospodarstva mora se temeljiti, prije svega, na faktorima koji utječu na povećanje efikasnosti tržišta proizvoda i tržišta rada, faktorima koji utječu na povećanje efikasnosti financijskog tržišta te faktorima koji utječu na bolju edukaciju uz prihvaćanje tehnološkog napretka. Prioritet su sigurno povećanje produktivnosti rada aktivnim politikama na tržištu rada i poboljšanje poslovne klime putem smanjenja administrativnih i regulatornih barijera koje utječu na ulazak poduzeća na tržište ili izlazak s tržišta.