Iako smo ga nazvali da nam kaže nešto o svojim očekivanjima i nadanjima, kao i o tome što bi volio čitati u poslovnim novinama u nekim budućim vremenima, prvi čovjek nekad najveće industrije obuće na ovim prostorima odmah je krenuo u konkretne teme bez općenitih prognoza.
“Volio bih vidjeti pozitivne pomake u gospodarstvu i volio bih da država pojača aktivnosti na relaciji banke – realni sektor. Ali najviše bih volio kad bi Borovo vratilo imovinu iz Srbije, Republike Srpske i Makedonije, vrijednu 40 milijuna eura. S tim bismo novcem mogli osnovati vlastitu banku”, kaže nam Ćavara. Borovo je 2010. bilo u plusu, no zbog globalnih, kao i neprilika u okruženju za prošlu godinu bilježi minus. Ćavara kaže da je optimist, a na pitanje boji li se loše privatizacije državnog Borova (koja će uskoro doći na red), odgovara kako se nada da u njihovu slučaju neće biti “lova u mutnom zbog vrijednih nekretnina”. Kako uopće poduzetnici i direktori poput njega gledaju na početak godine obilježen promjenom vlasti kao pozitivnim signalom, ali i stečajevima Dalmacijavina, Adriachema, MTČ-a, vjerojatnim Generalturista ili pak čitavim gradom “slučajem” poput Siska? “Gledajte, meni baš i nije jasno kako jedna tvrtka poput Dalmacijavina može propasti? S proizvodima koje prodaju? Pa što bismo mi koji proizvodimo cipele trebali reći?” Branko Roglić, vlasnik distributerskog lanca Orbico i nekadašnji gospodarski savjetnik predsjednika Mesića, kaže da će 2012. biti dosad najteža i bez naznake preokreta da idemo u pozitivnom smjeru. “Čeka nas otrežnjenje i štednja na svim razinama. Čeka nas restrukturiranje javne potrošnje i smanjivanje pritisaka na gospodarstvo da bismo opstali. Ne samo mi, s time su suočene i države regije i Europe. Trebat će nam barem sedam godina da počnemo bilježiti pozitivne pomake”, tvrdi Roglić. Pa što nam je činiti, pitamo ga. “Moram se okrenuti sebi i vlastitim komparativnim prednostima. Smjena vlasti je dobar znak. Najvažnije je da smo prestali krasti sami sebe. Moramo početi raditi europski i poput njih plaćati poreze”, kaže poznati splitski poduzetnik.
Vjera u Vladine mjere
Marina Pulišić, izvršna direktorica korporativnih poslova Jadran – Galenskog laboratorija, nada se da će u 2012. čitati o “smanjenju broja nezaposlenih, o malim i velikim uspjesima pojedinaca i tvrtki, ali i o tome da kao društvo uspijevamo u većoj ili manjoj mjeri nego dosad zbrinuti one u teškim životnim problemima”. Pulišić kaže da su u Jadran – Galenskom uvijek optimisti. Takav stav ne čudi s obzirom na to da je ta riječka farmaceutska kompanija jedna od najupješnijih ne samo na riječkom području nego i u Hrvatskoj i regiji.“Uspješni imaju još veću odgovornost, ne samo opstati nego i nastaviti se razvijati kako bi zadržali trend zapošljavanja”, kaže nam Pulišić, koju smo pitali i jeli Kukuriku vlada na dobrom putu.“Želimo vjerovati da Vlada ima ideje, da istupa promišljeno i da ima spremne pakete nužnih reformi, kao i upute o njihovu provođenju. Sigurno je da bi, ako bi se pokrenuli ciklusi plaćanja, tvrtkama u velikoj mjeri bilo olakšano poslovanje. Mogle bi s puno više slobode i hrabrosti pokretati razvojne projekte, povećavati izvoz, a to znači više zapošljavati i više vraćati u državnu blagajnu”, kaže Pulišić koju zanima hoće li smanjenjem stope zdravstvenog doprinosa te povećanjem stope PDV-a biti dovoljno novca da se podmiri 4,5 milijardi kuna teška nelikvidnost u zdravstvu. Za razliku od optimistične Pulišić, Hrvoje Zgombić, vlasnik revizorske kuće Zgombić i partneri, koja ima više od 300 klijenata, među kojima su i velike inozemne kompanije, nije istog raspoloženja.
No Zgombiću se ne može poreći agilnost s kojom već neko vrijeme javno nudi svoje modele državnog budžeta i reformi, čak ih i oglašava u novinama, napominjući kako su pritom njegove “političke ambicije nula”.“Neke nade koje sam imao početkom godine su splasnule. Očekujem pad investicija i BDP-a. Čini se da će povećanje ukupnoga poreznog tereta biti iskorišteno za daljnje financiranje državne neefikasnosti umjesto za reforme. Ako se to dogodi, a čini mi se da hoće, ova godina kao i iduća bit će vrlo teška. Povećanje poreza uzrokuje poskupljenje investicija i kapitala, povlačenje investitora i povećanje nezaposlenosti”, kaže nam Zgombić napominjući kako ipak treba pričekati konačan nacrt proračuna za ovu godinu. Zgombićev plan za državu je detaljan (može se pročitati na web-stranicama njegove tvrtke), a u razgovoru nas posebno upozorava da strahuje da bi investitori u budućim vremenima mogli umjesto u Hrvatsku ići u Srbiju. “Da, točno je da je rizik dvostruko veći u Srbiji, ali i opterećenje i troškovi za investitora dvostruko su manji. Cijena rada je 170 eura, a kod nas 380”, navodi Zgombić. Izborni gubitnik Josip Budimir, koji je u predizbornoj kampanji bio ekonomski strateg HSLS-a, može se posvetiti svom poslu u Upravi Francka. HSLS je na izborima najotvorenije tražio rezove, što su na kraju skupo “platili”.
U 2012. bez pomaka
Budimir ipak iskreno pozdravlja poteze nove vlade, ali i kaže: “To je samo početak, ako na tome ostanu, tapkat ćemo u mjestu. Bojim se da ćemo barem još dvije godine baviti jednom te istom problematikom. Godina 2012. će biti bez pomaka, ako se bolje ne pripremi teren.” Ponavlja nam da i dalje imamo dvije Hrvatske: budžetsku i tržišnu. “Budžetska još nije doživjela katarzu i racionalizaciju. Dok se to ne dogodi, neće biti strukturnih promjena”, napominje. Budimir kaže i da javne investicije teške osam milijardi kuna nisu dovoljne te da ne mogu ostvariti dugoročan efekt. A o najbolnijem pitanju svih poduzetnika – dostupnosti i cijeni kapitala – kaže: “Novac neće postati jeftiniji, a kamate će rasti.” S njim se na neki način slaže i poznati konzultant Željko Perić. “Velik izazov gotovo svih poduzeća u Hrvatskoj je preživjeti u uvjetima ograničenosti i gotovo potpune nedostupnosti svježeg novca. Nakon tri krizne godine tvrtke su iscrpljene, bankarski sektor izuzetno osjetljiv na rizik, a tržište kapitala plitko, sa svega nekoliko potentnih investitora, tj. mirovinskih fondova, koji ipak ne mogu sami odigrati ulogu spasilaca gospodarstva. Hrvatska banka za obnovu i razvitak zato bi morala preuzeti puno veći dio tereta do povratka inozemnih investitora, rasta optimizma i ponovnog premještanja dijela štednje iz banaka u investicijske fondove. Dobra ideja formiranja Fondova za gospodarsku suradnju trebala bi se možda doraditi kako bi postali operativniji i brže se uključili u financiranje oporavka”, navodi Perić. On nam je, inače, odmah na početku rekao kako “bi htio biti malo optimističan jer nam je malo optimizma i sreće nužno”. “No objektivno procjenjujući, 2012. godina ne može donijeti velik preokret glede rasta BDP-a i pada nezaposlenosti, ali se potezima koje čini ili će činiti Vlada može probuditi doza optimizma i nade. Tu mislim na promjene koje vode rasterećenju gospodarstva i kvalitetnijem pristupu financiranja razvojnih projekata, daljnju privatizaciju i motiviranje financijske industrije da se reaktivira u financiranju oporavka gospodarstva”, kaže Perić. U danima kad u Zagrebu borave predstavnici MMF-a i rejting agencija Perić upozorava: “Bilo bi vrlo važno da zemlja zadrži sadašnji investicijski rejting kako izvori financiranja ne bi poskupili ili čak presušili. Zbog toga će biti važno da Vlada održi razinu proračunskog deficita u planskim okvirima.”
Stagnacija dobar rezultat
Prema njegovu mišljenju, kako bi nam bilo jasno što će se dalje događati s Hrvatskom, treba paralelno pratiti daljnji razvoj situacije u Europskoj uniji, čiji smo iduće godine punopravni član. “Na brzinu našega oporavka utjecat će i daljnji razvoj situacije u Europi. Stabilizacija Unije puno bi pomogla našem oporavku”, kaže Perić. Stagnacija u 2012., smatra, bila bi dobar rezultat. “I ako se godina iskoristi za provedbu pametnih poteza, u tom slučaju bismo od 2013. mogli očekivati puno bolje dane. Vlada je krenula dobrim smjerom i svi koji možemo trebamo pomoći i dati svoj doprinos”, zaključuje Perić.