Registracija na portal Poslovni.hr je besplatna. Registracijom postajete dio najveće regionalne poslovne i financijske internet zajednice. Članovi se mogu povezivati s drugim članovima portala koristeći komunikacijske alate (forum, privatne poruke, liste prijatelja i dr.)
Kako bismo Vam poslali novu lozinku, molimo Vas da unesete e-mail adresu koju ste koristili prilikom registracije na portalu.
9. veljača 2012.
Na kraju rujna prošle godine ukupan dug konsolidirane opće države, koji uključuje dug središnje države, izvanproračunskih fondova i lokalne države, iznosio je 152,7 milijardi kuna, što je 14,7 milijardi kuna ili 10,6 posto više nego na kraju 2010., pokazuju posljednji podaci Ministarstva financija, koji su proanalizirani u novom izdanju publikacije RBA Dnevne financijske vijesti.
Rastu duga opće države najviše je pridonio rast duga središnje države, i to njegove unutarnje komponente. Dug središnje države iznosio je 143,6 milijardi kuna, što je rast od 14,2 milijarde kuna u prva tri tromjesečja 2011., pri čemu 10,7 milijardi kuna predstavlja rast njegove unutarnje komponente. Blagi rast je zabilježen i kod izvanproračunskih fondova, dok se lokalna država uglavnom razduživala te je smanjila dug za 85 milijuna kuna. Udio duga konsolidirane opće države dosegnuo je 44,8 posto BDP-a, a dodaju li se tome potencijalne obveze (jamstva, koja su dosegnula gotovo 14 posto BDP-a), udio javnog duga penje se na 58,7 posto BDP-a. RBA analitičari očekuju da je na kraju 2011. udio duga opće države u BDP-u iznosio 45 posto BDP-a (oko 59 posto BDP s uključenim jamstvima). U nastavku godine država ima razmjerno velike potrebe za refinanciranjem. U svibnju dospijeva domaća obveznica uz valutnu klauzulu nominalne vrijednosti 500 milijuna eura. Nadalje, obveze po izdanim trezorskim zapisima trenutno iznose nešto više od 16 milijardi kuna i više od 700 milijuna eura, pri čemu najveći dio obveza dospijeva u prvoj polovini godine. Za izdanjem dvogodišnjeg trezorskog zapisa MF-a vjerojatno je posegnulo zbog produljenja roka vraćanja, napominju analitičari. Nadalje, iz Ministarstva su se mogle čuti i najave izlaska na inozemna tržišta kapitala, što bi povoljno utjecalo i na stabilizaciju tečaja EUR/HRK. S obzirom na visoke potrebe države, u ovoj godini analitičari očekuju nastavak rasta javnog duga, koji bi uz pretpostavku aktiviranja dijela jamstava mogao premašiti razinu od 50 posto BDP-a (preko 60 posto uzmu li se u obzir ukupna jamstva). U takvim uvjetima dodatan bi udarac bilo smanjenje kreditnog rejtinga, što bi povećalo troškove financiranja, zaključuje se u analizi. (pd)
Facebook Croportal MySpace Delicious
Komentiraj članak Podijeli s drugima Pošalji članak Rss Ispiši članak Smanji slova Broj glasova: 0 | Prosjek: 0%