24. ožujak 2010.| Ana Blašković
Jačanje bilance i ulaganja ili dividenda, pitanje je sad
Država kroz poreze ne stimulira reinvestiranje dobiti, a savjet što je u doba krize bolje učiniti - razdijeliti kapital dioničarima ili ne - ne daje ni HUP
Trebaju li tvrtke isplatiti dividendu ili je pametnije u krizi ne izvlačiti dobit? S približavanjem godišnjih skupština ta je dvojba sve glasnija, a može se čuti da naodmet ne bi bila ni preporuka Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) svojim članicama. Ove je godine prema podacima Središnjega klirinško-depozitarnog društva (SKDD) dividendu isplatio jedino Elektro-kontakt. Iznos od 4,1 milijuna kuna gotovo u potpunosti je otišao na račun švicarskog vlasnika E.G.O. Elektrogeräte. Uz njih je dividendu najavio HT (2,8 milijardi kuna), Siemens (37,5 milijuna kuna), Autohrvatska (13,2 milijuna kuna), Laguna Novigrad (2,02 milijuna kuna), HUP Zagreb (8 milijuna kuna). Od banaka su se zasad na nagradu vlasnika odlučili jedino PBZ u iznosu 323,2 milijuna te Istarska kreditna banka Umag od 10,5 milijuna kuna, dok će Zagrebačka banka 1,22 milijarde kuna profita pospremiti u zadržanu dobit kao i Kutjevo, Viro i drugi.
Bez savjeta i stimulacija
"Dividendu smo isplatili iz dobiti za 2007., dok smo u prošloj godini ostvarili gubitak", objašnjava predsjednik Uprave Elektro-kontakta Vladimir Ferdelji. Kao predsjednik CRO-industrije pri HUP-u Ferdelji ne vjeruje da će se mnogo tvrtki odlučiti isplatiti dividende. "To je u prvom redu odluka vlasnika, no država može stimulirati reinvestiranje smanjenjem poreznog tereta, što je jedno vrijeme bilo na snazi pa je ukinuto", kaže. Razmišljanja da bi HUP svojim članicama mogao savjetovati reinvestiranje umjesto isplate dividendi Ferdelji naziva pomalo naivnima. "Nitko ne može vlasnicima savjetovati takvo što, HUP jednostavno nije tako snažna udruga. No svi posluju u uvjetima nesigurnosti i svjesni su da nije pametno isplatiti dividendu, a istovremeno podizati kredite za poslovanje", kaže. Da preporuka HUP-a nije potrebna smatra konzultant Željko Perić, za čijim je savjetima posegnula i Vlada. "Većina tvrtki trebala bi veći dio dobiti zadržati za osnaženje bilance, buduća ulaganja ili rezervu ako se kriza prolongira. Poduzetnici bi trebali sami biti svjesni situacije u svojoj tvrtki i okruženju u kojem posluju pa im ne bi trebala preporuka HUP-a", ističe Perić. Uz ogradu da je jednoznačan odgovor o dividendi teško dati bez uvida u bilance i razvojni potencijal svake tvrtke, profesor ekonomije s Fakulteta političkih znanosti Luka Brkić kaže: "Načelno bi u uvjetima krize i sve težeg financiranja bilo pametnije sredstva usmjeriti u rezerve i razvoj tvrtke, a ne u potrošnju."
Diktat cijene kapitala
S takvim je razmišljanjem složan i Dragan Munjiza iz Gastro grupe. "Ako tvrtka ima problem s likvidnošću, novac ne treba dirati. Ako je tvrtka u uzlaznoj konjunkturi i nema problema s likvidnošću za razliku od konkurencije, idealno je vrijeme za razvoj i ulaganja. Dobar i vlasniku primamljiv prijedlog što s dobiti mora dati uprava; u konačnici to je uvijek pitanje cijene kapitala na tržištu i povrata investicije", zaključuje Munjiza.
Banke
Bez dividende 2009.
Većina stranih banaka prošle godine nije izvlačila kapital iz domaćih podružnica. To je uslijedilo nakon najave guvernera Željka Rohatinskog krajem 2008. da HNB prema deviznom zakonu može spriječiti odljev kapitala koji bi destabilizirao monetarnu politiku.