Iz Hrvatske ste i želite ulagati u zlato? Što ste kupili vani, ostavite vani

Autor: Mateja Bratanić , 11. svibanj 2012. u 09:00

Što trebate imati na umu odlučite li se ulagati u zlato? Kao prvo hrvatski propisi vam baš ne idu na ruku. Naime, investicijsko zlato Hrvatska tretira kao luksuznu robu te se u skladu s tim i oporezuje. Isplativije je kupiti i čuvati fizičko zlato u inozemstvu ili ulagati u “papirnato” zlato. Možete ulagati i u zlatnu numizmetiku.



PXL

Ulaganje u zlato u Sloveniji

“U Sloveniji je situacija bolja, po shvaćanju važnost zlata” rekao je Iztok Busar iz Zlatarna Celje na 2. konferenciji o investiranju u zlato, održanoj 9. svibnja u Zagrebu. U Sloveniji su na tržištu zlatne pločice od 1 do 250 grama, koje Slovenci mogu kupovati i pohraniti u sefove banke ili Zlatarne Celje (koja ih i prodaje). Busar kaže kako je zanimljivo to što ljudi nisu željeli držati zlato u banci, unatoč tome što im je ta opcija stajala na raspolaganju. Slovenci su željeli kupovati zlato svaki mjesec, što im je uskoro i omogućeno tako da danas imaju na raspolaganju opciju da svaki mjesec vrše uplate i tako ulažu u fizičko (a ne “paprinato” zlato) koje se pohranjuje u sefove zlatarne. “Ulagač u bilo kojem trenutku može preuzeti i recimo prodati to zlato ukoliko to želi” pojašnjava Busar. Ovaj način ulaganja dostupan je i Hrvatma. Uplate se obavljaju u Hrvatskoj, zlato ostaje pohranjeno u Sloveniji i sve dok je tamo ne podliježe hrvatskim porezima.

“Kupovanje hrvatskih zlatnika dugoročno će se isplatiti”

Za ulaganje u zlatnu numizmetiku, potrebno vam je dosta znanja. Zlatko Viščević, autor kataloga kovanica i novčanica izdanih na području bivše Jugoslavije, upoznao je nazočne na 2. konferenciji o investiranju u zlato s osnovnim čimnjenicama o numizmetici. Viščević je prvo objasnio ono najosnovnije – da se vrijednost zlatnika sastoji od numizmatičke vrijednosti i vrijednosti zlata. Numizmatička vrijednost ovisi o rijetkosti i očuvanosti zlatnika, a vrijednost zlata ovisi o vrijednosti plemenitog metala. Viščević upozorava na falsifikate koji dolaze na tržište i kojih je sve više. “Nekada su dolazili iz Italije, sada dolaze iz Kine”, kaže. Potrebno je provjeriti masu zlatnika pomoću precizne vage, te ona mora odgovarati masi koja je propisana za to izdanje zlatnika. “Danas je tehnologija toliko napredovala, da masa zlatnika može odgovarati propisanoj masi, ali opet je riječ o falsifikatu i potrebno je tražiti mišljenje stručnjaka” savjetuje Viščević. On vjeruje da će “ulaskom Hrvatske u EU hrvatski zlatnici početi zanimati europske numizmatičare, pa je dobro sada kupovati hrvatske zlatnike jer će se to dugoročno isplatiti”.

“Dobro je ono što ste kupili vani, ostaviti vani”

Davor Štefan se osvrnuo na ulaganje u “papirnato” zlato. Kaže kako je to ulaganje u kojem će uvijek bolje proći veliki ulagači. “Ovo je ulaganje koje se isplati na dugi rok”, kaže. Objasnio je da investicijski fondovi ulažu u dionice rudnika zlata i rafinerija zlata, te da se smatra da cijena tih dionica korelira s cijenom zlata na tržištu. U inozemstvu je sustav trgovine zlatom i ostalim plemenitim metalima razrađen, te postoji “kultura ulaganja”, a s financijskim institucijama “sve se može dogovoriti i sve ima svoju cijenu” odnosno postoje razni oblici i načini ulaganja (SWAP, futures, forwardi…), kaže Štefan. U Hrvatskoj su velik problem porezna opterećenja stoga je Štefan uputio poziv pravnoj regulativi da se to promijeni.

“Kada kupujete zlato bilo bi idealno da kupite anonimno, diskretno, od provjerenog izvora i u privatnom aranžamanu, odnosno da ga stavite u osobni trezor”, kaže Sven Sambunjak, savjetnik za investiranje u plemenite kovine i urednik portala Srebrozlato.com. Međutim to je idealna situacija, stvarnost je drugačija, kaže. Ono što će vas odvratiti od želje za ulaganjem u zlato u RH je vjerojatno to je Hrvatska rekorder po porezu na investicijsko zlato. Ako se odlučite ulagati u zlato u Europskoj uniji, morate znati da zakonski propisi Europske unije zahtijevaju da se osoba prilikom kupnje identificira. Sambunjak kaže da je praksa takva da prodavatelj zlata podatke o kupcu bilježi na papiru, bez unosa u računalo, a taj se papir spaljuje nakon pet godina, čime se maksimalno nastoji zaštiti identitet kupca. “Dobro je ono što ste kupili vani, ostaviti vani” savjetuje. Prilikom kupnje zlata morate odabrati kredibilnog trgovca te znati prepoznati “dobru robu”. Dobro je kupovati zlato koje imaju oznaku „Good Delivery“ . Kada birate između zlatnih poluga i zlatnih kovanica, Sambunjak savjetuje sljedeće: “Za kupnju vrijednosti do 1300 eura treba kupovati kovanice, za kupnju iznad 1300 eura bolje je kupovati poluge”.

Komentari (6)
Pogledajte sve

Kupnja investicijskih kovina nije zabranjena već je preskupa zbog davanja 305 na luksuz i 25% pdv a.
uvijek postoji mogućnost da kupis kovine i pohraniš ih u bescarinskom trezoru u Švicarskoj.Naravo sve je legalno a eventualna dobit je neoporeziva.
Prevara je u tome što kad kupuješ ove male apene placas preveliku cijenu.
Ako nekog zanima nesto vise neka mi se javi pa cu ga uputiti kako investirati u zlato. Iako je srebro bolji izbor

Pero pogodija si u sridu, očito postoji depeša izvana da se omogući svim tim mutikaša Aurum otkupljivačima nesmetan izvoz do zadnjeg grama zlata u hrvata..žalosno
Usputno i prigodno u svim medijima se promovira kako je cijena zlata napuhana i na vrhuncu..kako se nikako ne isplati kupovati sada nego dapače..mislim ajmo ljudi prodajte, ako sad ne prodate propade vam zlato ;)))..hm pitanjeje samo kako li se ovima onda isplati kupovati na tone svaki mjesec…to je pitanje..lp

Kao što vidite sve naše Vlade nas nastoje uništiti s time što nam onemogučuju kupnju investicijskog zlata a stimuliraju gubitničke investicije .

Sve poduzimaju da bi građani bili što siromašniji.

Jedino su dobre one investicije na kojima Hrvatski građani gube .

Zbog toga dozvoljavaju raznim sumnjivim tvrtkama da po maloj cjeni otkupljuju zlato od Hrvata i izvoze ga van .

Da su naše Vlade dobronamjerne prema svojim građanima stimulirali bi kupnju investicijskog zlata .

usput, guba je naziv hotela u kojem je održan seminar sa slike: Four points, hehe.
u engleskoj i kulturi USA uvijek su pointi bili oznaka za mjesta visoke opasnosti i nasilja.
molim ne zamjerite

New Report

Close