Registracija na portal Poslovni.hr je besplatna. Registracijom postajete dio najveće regionalne poslovne i financijske internet zajednice. Članovi se mogu povezivati s drugim članovima portala koristeći komunikacijske alate (forum, privatne poruke, liste prijatelja i dr.)
Kako bismo Vam poslali novu lozinku, molimo Vas da unesete e-mail adresu koju ste koristili prilikom registracije na portalu.
7. veljača 2012.| Andreja Šantek
Mimo doprinosa, građani sustav pune participacijama i dopunskim osiguranjem
Zdravstvo i ekonomija usko su povezani jer samo zdrav čovjek može utjecati na povećanje produktivnosti i cijenu rada, pa svaka zdravstvena reforma mora polaziti od glavnoga prioriteta Vlade, a to je kreiranje novih radnih mjesta, istaknuo je ministar zdravlja Rajko Ostojić u ponedjeljak na prvom u nizu okruglih stolova u organizaciji Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ) i časopisa Banka koji će se baviti analizom zdravstvenoga sustava.
Rajko Ostojić, ministar zdravlja/PXL Najavljujući novu zdravstvenu reformu, Ostojić je naglasio da su iscrpljene financijske mogućnosti građana koji su u posljednjih desetak godina najviše izdvajali za poboljšanje kvalitete zdravstvenog sustava, pa je ubuduće potrebno pronaći nove izvore financiranja. "Hrvatsko se zdravstvo već godinama suočava s činjenicom da unatoč velikim izdvajanjima slabi kupovna moć zdravstvene usluge, a građani istodobno imaju sve veća očekivanja", naglasio je Ostojić. Dodao je kako već nema besplatnih zdravstvenih usluga, te kako građani, ne uzimajući u obzir zdravstveni doprinos, u sustav uplaćuju dodatnih 1,6 milijardi kuna kroz tzv. plaćanje iz džepa, odnosno kroz različite participacije i dopunsko osiguranje. Ostojić je najavio i kako bi se već ovoga tjedna mogla donijeti odluka o smanjenju doprinosa od tri posto koji plaćaju umirovljenici. Sandra Švaljek iz EIZ-a rekla je da je reforma koja je počela 2008. godine financijski stabilizirala sustav, zaustavljen je rast izdataka za bolničku zaštitu i lijekove te je smanjeno prosječno trajanje bolovanja. No, činjenice su da su se novi prihodi prelili u osjetan rast izdataka za zdravstvo u jeku gospodarske krize, da zdravstvene ustanove i dalje generiraju neplaćene dospjele obveze, a zbog prebacivanja dijela tereta financiranja na građane povećan je udjel izdataka za zdravstvo u ukupnim izdacima kućanstava sa 2,5 posto u 2008. godini na 3,2 posto u 2010., opisala je negativne učinke reforme S. Švaljek.
Facebook Croportal MySpace Delicious
Komentiraj članak Podijeli s drugima Pošalji članak Rss Ispiši članak Smanji slova Broj glasova: 0 | Prosjek: 0%