Hrvatska nema prevelik javni sektor, osim kada je riječ o udjelu zaposlenih u javnim poduzećima u ukupnoj zaposlenosti, pokazala je komparativna analiza usporedbe veličina javnoga sektora u Hrvatskoj u odnosu na zemlje Europske unije čiji su rezultati objavljeni u najnovijem broju časopisa “Društvena istraživanja” Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar”.
U članku “Komparativna analiza zaposlenosti i naknada za zaposlene u javnom sektoru u Hrvatskoj i u Europskoj uniji” autori Predrag Bejaković, Vjekoslav Bratić i Goran Vukšić iz zagrebačkog Instituta za javne financije usporedili su u razdoblju od 2005. do 2008. godine veličinu javnoga sektora u Hrvatskoj u odnosu na zemlje Europske unije analiziravši više pokazatelja zaposlenosti u javnom sektoru (tj. njegovim pojedinim segmentima) te rashoda opće države.
“Komparativna analiza pokazuje da, prema većini pokazatelja o zaposlenosti, Hrvatska nema prevelik javni sektor, osim kada je riječ o udjelu zaposlenih u javnim poduzećima u ukupnoj zaposlenosti. Udio rashoda opće države za naknade zaposlenika u Hrvatskoj niži je od prosjeka zemalja EU-a, ali je u prve tri godine promatranog razdoblja bio viši od istovjetnog udjela u zemljama Srednje i Istočne Europe (SIE)”, navode autori. Napominju i da je udio ukupne potrošnje opće države u BDP-u za Hrvatsku niži od istovjetnih udjela u zemljama EU-a i zemljama Srednje i Istočne Europe.
Analizirajući udio zaposlenih u javnim poduzećima u ukupnoj zaposlenosti zemalja EU-a i u Hrvatskoj, autori navode kako je u Hrvatskoj udio zaposlenih u javnim poduzećima bio značajno viši od EU prosjeka. Tako je u Hrvatskoj taj udio tijekom analiziranog četverogodišnjeg razdoblja u prosjeku iznosio 13,8 posto (u istovjetnom udjelu prednjače tek Grčka i Poljska), dok je prosječan udio za zemlje EU-a iznosio između 6,20 i 7,13 posto.
“Kada je riječ o zemljama SIE, vidi se da je udio zaposlenih u javnim poduzećima tih zemalja viši nego u ostalim zemljama EU-a, što može biti odraz još nedovršenoga procesa privatizacije. Međutim, udio zaposlenih u Hrvatskoj značajno je viši od prosjeka i za tu grupu zemalja”, upozoravaju autori. Autori smatraju i da rashodi za naknade zaposlenima opće države u Hrvatskoj ne predstavljaju veći teret za porezne obveznike u odnosu na odgovarajući prosječni teret u drugim europskim zemljama, mjereno udjelom u BDP-u.
Navode kako je prosječan udio rashoda proračuna opće države za naknade zaposlenima u zemljama EU-a (od 2005. do 2008.) varirao između 10,73 i 11,15 posto BDP-a dok je u Hrvatskoj prosječna vrijednost tog udjela rashoda proračuna tijekom istog razdoblja iznosila 9,92 posto BDP-a i za svaku je promatranu godinu bila niža od prosjeka zemalja EU-a. “Međutim, u usporedbi sa zemljama Srednje i Istočne Europe, vidi se da je udio rashoda za naknade zaposlenima u BDP-u u Hrvatskoj nešto viši od prosjeka za tu skupinu zemalja, osim u 2008. godini, kada dolazi do značajnoga povećanja prosječnog udjela za te zemlje”, ističu autori.
Analizirajući i podatke o prosječnom udjelu rashoda proračuna opće države za naknade zaposlenima za 2009. godinu, autori napominju kako su u toj godini gotovo sve promatrane zemlje iskusile pad BDP-a te je u gotovo svim zemljama (osim u Latviji, Mađarskoj i na Malti) došlo do povećanja udjela rashoda za naknade zaposlenima u BDP-u. No, udio za Hrvatsku ostao je značajno niži od prosjeka EU-a te nešto niži i od prosjeka zemalja Srednje i Istočne Europe.
Podsjećaju i da je zbog recentnih recesijskih kretanja Hrvatska, kao i mnoge druge zemlje, bila prisiljena na fiskalnu konsolidaciju radi ograničena fiskalnog prostora u cilju održavanja makroekonomske stabilnosti. Smatraju kako, unatoč teškom kriznom razdoblju i potrebnom zaustavljanju potencijalno neodrživih fiskalnih trendova, problemu zaposlenosti u javnom sektoru općenito treba pristupiti staloženo i objektivno te djelovati izvan dnevnopolitičkoga konteksta, a u cilju unaprjeđenja čitavoga sustava na srednji i dugi rok.
“Pri tome treba staviti poseban naglasak na učinkovitost, koja ne ovisi isključivo o zaposlenima nego i o organizaciji, upravljanju, sustavu nagrađivanja itd. Kratkoročnim, a odveć restriktivnim, mjerama može se, s jedne strane, trajno naštetiti kvaliteti usluga koje javni sektor pruža, ako to dovede do odlaska kvalitetnijih zaposlenika, dok se, s druge strane, preekspanzivnom politikom plaća i novoga zapošljavanja može ugroziti financijska stabilnost javnoga sektora, pa i čitavoga gospodarstva”, upozoravaju autori.
Napominju i da, ako bi se pribjeglo smanjenju broja zaposlenih u nekim segmentima javnoga sektora (npr. podugovaranjem uz pretpostavku veće učinkovitosti privatnoga sektora), treba pratiti poboljšava li se time omjer kvalitete usluga prepuštenih privatnom sektoru i njihove cijene.
(Hina/pd)
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Koga će se sada kriviti…ajde da je pao i taj mit napokon…još samo da se dosjete i skuže da u Hrvatskoj 90% privatnog sektora funkcionira samo tamo gdje država troši…što ne bi bio problem kada bi ti određeni privatni subjekti nakon što narastu uz maminu državnu sisu se ili otkačili sa sise ili krenuli u inozemstvo po novo mlijeko…
A mama država bi trebala pomoć tu i tamo ako dete dođe u neku tešku krizu…I BITI TAKVA PREMA SVAKOME DETETU
to je poanta i smisao postojanja države….dajte mi bilo koji veći sustav iz primarnog ili sekudarnog sektora (a ima ih i iz tercijarnog sektora) koji nije nastao nakon dugogodišnjeg ulaganja najprije u obrazovanje,istraživanje i razvoj pa onda i u sama postrojenja i proizvodnje….a na te sustave se onda naslone manje i srednje firme…
a ne radi se o ulaganju poslovnih banaka i privatnog sektora…
Fiskalni poticaji i pošteni regulatorni okvir,osiguravanja jeftinog kapitala ,kvalitetan kadar,istraživanje i razvoj , zdravstvene usluge,razvojne strategije ..itd..itd su domene javnog sektora..a ima ih još jako puno..gdin Novotny na milion primjera dokazuje kako se razvija privatni sektor…i glavnu ulogu u svim državam ima sama Vlada,odnosno odgovarajuća ministarstva i razvojne agencije …samo kroz poštene javne nabave država i lokalna vlast bi mogli kreirati veliku vrijednost poslova u realnom sektoru…
No ja bih tamo spremio programe ,otprilike u brojkama koje je Jurčić jednom izrekao ,za rezanje nekih 40-50 tisuća radnih mjesta…ali kroz 5,6 pa čak i deset godina….a zaposlio nekih 20-ak ili možda čak i 30 ak tisuća novih ,ako uopće više imamo bilo kakovog kadra…drastični rezovi bi potpuno uništili ovu državu…
Fino piše u ovom izvještaju, udio plaća u BDP-u je dosta manji ali je broj zaposlenih u javnim poduzećima veći…
Ministarstva su potplaćena i potkapacitirana s obzirom na ono šti bi trebala biti ali vjerovatno nisu s obzirom
na ono što jesu iako je svugdje root cause failure rukovodeći kadar…oni su donosili i investicijske,kadrovske,regulatorne i sve ostale odluke..a rukovodeći kadar je politički postavljen a politika pod nadzorom krupnijeg kapitala… i ta koruptivna veza je uzrok i golemosti i neefikasnosti…mene posebno zanimaju uzroci …a manifestira mi se sve skupa najviše u javnim nabavama, poticajima i pravosuđu…koje amenuje dogovoreni kriminal…ukratko,cjelokupna selektivnost u tretmanu bilo poreznom ,bilo pravosudnom…
Očigledno da se HDZ opredjelio za sustav sa većim brojem zaposlenih sa malim plaćama…
No nije to slučaj samo sa javnim poduzećima već i sa čitavim sustavima poticaja u svim sektorima…krenuvši od poljoprivrede ali uzimajući u obzir i poticaje iz raznih ministarstava , javne nabave ,poduzetničke zone…itd..itd…
Pogledajte koliko je samo hladni pogon države donosio profita određenim smutljivcima…a da ne govorim o javnim nabavama…
Možda su trebali recimo uključiti u javni sektor i Agrokor(koji ionako radi sa državnim garancijama,kojemu država financira 80% kapitallnih ulaganja,tolerira vlastitu valutu ,neplaćanje,različiti porezni tretman)
pa onda i banke (okreću državni novac, uz iole ozbiljnije projekte traže državne garancije, za ostale projekte traže pokriće u hipoteci koja pokriva 130% vrijednosti projekta,ne stvaraju novu vrijednost već pustoše već stvorenu dok je ima,ne pokreću ništa već jedan od bankarskih prvaka gdin Luković od države očekuje da pokrene realni sektor,vidjeti ćete da će sav teret eventualnog oporavka pasti na leđa HBOR-a osim ako oni ne u.eru motku davanjem kredita Ninoslavu Paviću i sličnima..nabrojite mi jedan jedini poslovni sustav kojeg su poslovne banke stvorile u zadnjih 20 godina…from the scratch)
pa onda vodeći građevinari…nije samo stvar investicija već i tretmana sa neplaćanjem podizvođačima
pa sve firme koje vode ili su osnovali bivši državni dužnosnici…krenuvši od Valentića,Mateše,Škegre,Prke,Mudrinića,Fižulića, Žuvanića, Gregurića, Porgesa,Šarinića,Č
mislim da je problem i u (ne)umreženosti.
kada kupujem auto želim da se sve obavi jednim klikom miša iz policijske postaje,prometne. a ne da se šetam cijelo jutro.
kada tražim neke papire u istoj/jednoj instituciji, želim da mi se sve izlista, registrira, odregistrira jednim klikom miša na jednom šalteru!
Javni sektor u Hrvatskoj je ne samo prevelik (daleko previše zaposlenika) nego i neefikasan, spor i utjelovljenje birokracije koja se jedini još pamti iz država istočnog bloka. Dakle od samostalnosti se ništa nije promijenilo, dapače, ljudi koji su upućeni mi kažu da je još gore nego prije 20 godina. Treba to sve lijepo reformirati, najmanje pola onih napuhanih lijenih foteljaša otpustiti, upravu decentralizirati i sve će lijepo i bolje funkcionirati nego danas. Bit će sve efikasnije, manje će se čekati, oni građani neće piti krv i neće se ići od Poncija do Pilata po uvijek iste papire. Ovo što sad imamo je najgore moguće rješenje. Vlada je trebala početi rezanjem u javnom sektoru i ne minorizirati ovaj problem s kojim se građani suočavaju svaki dan.
Uspoređivanje krušaka, jabuka i šljiva! Treba sagledati sve aspekte uspoređivanja! Ovako se samo dokazuje jedna od naručenih teza.
Uključite se u raspravu