Pogledajte tabelu sa rezultatima ankete!
Nakon najave ministra financija Slavka Linića da će prekovremene sate u javnoj upravi ograničiti na maksimum 10 sati te da neće više biti ugovora na određeno vrijeme (onima kojima ugovor na određeno istekne, neće se više produljivati), zanimalo nas je koliko bi ova mjera, da se doista provede u ministarstvima i primjerice nekim javnim tvrtkama, utjecala na njih.
U blic anketi nekoliko smo javnih kompanija i ministarstava kontaktirali s pitanjima koliko imaju zaposlenih na određeno vrijeme te na ugovore o djelu, kada ti ugovori istječu te koliko im novca odlazi na plaćanje prekovremenih sati djelatnika.
Prekovremeni je rad u državnoj upravi u prosjeku bio 40 sati mjesečno, prethodna ga je vlada ograničila na 32 sata, a u Ministarstvu financija sada razmišljaju da prekovremeni rad ograniče samo na deset sati. Blic anketa portala Poslovni.hr pokazala je da je HEP grupa među kontaktiranima apsolutni rekorder po broju isplaćenih prekovremenih sati za 2011. godinu. Prošle godine grupa HEP je naime na račun ukupno 102.472 prekovremeno odrađena sata isplatila bruto iznos od 5.932.190 kuna, što ga čini rekorderom i među javnim tvrtkama i među ministarstvima.
Nakon HEP-a po ciframa koje su lani za “ostajanje poslije 17” isplatili nalaze se ministarstva: prošle godine je na prekovremene sate u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta isplaćeno 1,287.000 kuna za odrađenih 16.877 prekovremenih sati, u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU (bivše Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva) 2011. je bilo odrađeno 32.929 prekovremenih sati za što je isplaćeno bruto 2,218.683,78 kuna, a u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture su za 4.108 sati prekovremenog rada isplatili 2,764.338,40 kuna. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (bivši MVPEI) lani je za prekovremene sate isplatio 3,4 milijuna kuna. U Ministarstvu gospodarstva je pak tijekom 2011. bilo 15.361 sati prekovremenog rada i za to je isplaćeno 1,055.630,43 kuna bruto. Nadalje, u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva lani je odrađeno prekovremeno 24.709 sati i za to isplaćeno 1.883.325,79 kuna bruto odnosno 1.389.209,54 neto.
U Janafu (koji nam je smatrao potrebnim napomenuti da oni ne spadaju pod državnu upravu pa se Linićeve izjave ne odnose na tu tvrtku, “koja nema negativni utjecaj na proračun nego ga, naprotiv, puni kroz uredno plaćanje propisanih naknada, poreza i doprinosa”) u pravilu nema prekovremenog rada, za razilku od HRT-a koji prekovremene ističe kao nametnutu nužnost zbog specifičnosti televizijskog posla koji zahtijeva rad na terenu, pa je tako u 2011. isplaćeno 42.321 prekovremenih sati odnosno 2.356.153,64 kuna, što predstavlja 0,5% ukupno isplaćene bruto mase plaća na HRT-u, koji inače ima 62 radnika zaposlena na ugovore na određeno vrijeme, a značajan dio njih istječe koncem ožujka ove godine. Najveći dio prekovremenih sati (preko 90 posto) u Croatia Airlinesu vezan je, kažu nam u toj kompaniji, za sektor tehničkih poslova, gdje se obavljaju izvanredni radovi za treća lica, no ti se poslovi naplaćuju i tako nadoknađuje trošak prekovremenih sati.
U HEP grupi zaposleno je 16 radnika na određeno , što je mali broj u odnosu na 13.705 zaposlenih na neodređeno. Imaju i 15 zaposlenih na temelju ugovora o djelu, koji se u pravilu sklapaju na godišnjoj osnovi. Croatia osiguranje zapošljava 325, a Croatia Airlines 75 radnika na određeno – i svima ugovori (u CA) ističu tijekom ove godine. Od ukupno 379 radnika tek četvero njih u Janafu imaju ugovor na određeno vrijeme. Janaf ima samo jednog zaposlenog na ugovor o djelu.
Iz tvrtke Autocesta Rijeka Zagreb kažu nam kako od ukupno 730 zaposlenih imaju osam radnika na određeno. Za dvoje njih ugovori ističu 2013., a ostalima ove godine. Lani je u toj tvrtci odrađeno 1375 prekovremenih sati, što je koštalo 165.620,53 kune. Imaju i četiri zaključena ugovora o djelu.
U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta trenutno je zaposleno 274 službenika i namještenika. Zbog odlaska na duža bolovanja, diplomatske misije ili porodiljne dopuste te zbog angažmana na IPA projektu zaposleno je 14 službenika na određeno vrijeme. Zbog nemogućnosti zapošljavanja novih djelatnika na upražnjena radna mjesta te zbog odlaska službenika i namještenika iz ministarstva (bilo zbog prelaska na drugo radno mjesto ili mirovine) tijekom 2011. bio je angažiran 31 djelatnik putem ugovora o djelu. Očekuju da do jeseni u Ministarstvu više neće biti niti jedan djelatnik angažiran putem ugovora o djelu, a do kraja godine neće biti niti djelatnika zaposlenih na određeno vrijeme.
U Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU rješenja na neodređeno danas imaju 333 državna službenika, na određeno 44, dok je 49 ugovora o djelu. Najviše ugovora o djelu istječe u svibnju, a ugovora na određeno u veljači 2012. U Ministarstvu zdravlja zaposlen je pak 421 državni službenik i namještenik na neodređeno vrijeme, a 12 na određeno vrijeme. Nadalje, zaključeno je 14 ugovora o djelu, od čega dva ističu 31. ožujka ove godine, a 14 ističe 15. veljače. Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture zapošljava trenutno pak 638 djelatnika na neodređeno vrijeme i dva djelatnika na određeno vrijeme (zbog porodiljnog).
Što se pak tiče Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, tamo je zaposleno 359 službenika i namještenika na neodređeno vrijeme, a na određeno vrijeme zaposleno je 14 službenika. Većina ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme istječe u travnju 2012. Inače, stupanjem na snagu Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva prestalo je s radom, a njegove poslove preuzimaju Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poduzetništva i obrta te Ministarstvo rada i mirovinskog sustava.
U Ministarstvu vanjskih i europskih poslova trenutno je na neodređeno vrijeme zaposleno 707 djelatnika, a na određeno vrijeme njih 8, s istekom ugovora 31.12.2012) te jedan djelatnik na ugovor o djelu, istekom ugovora 28. veljače 2012. U diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske u inozemstvu nalazi se 431 djelatnik zaposlen u službi vanjskih poslova na neodređeno vrijeme, te 112 djelatnika zaposlenih na određeno vrijeme (za njih 39 ugovori istječu tijekom 2012. godine, za 30 tijekom 2013. godine, za 13 tijekom 2014. godine, za 22 tijekom 2015. godine, te za 1 u 2016. godini), navode iz Ministarstva.
U Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja zaposlena su 344 službenika na neodređeno vrijeme, 4 na određeno vrijeme i 18 na ugovor o djelu. Osobe koje rade na određeno vrijeme i ugovor o djelu uglavnom su zaposlene kao zamjena za dugotrajno bolovanje te porodiljski dopust. Uglavnom je riječ o inspekcijskim poslovima te pravnim poslovima rješavanja žalbi u drugom stupnju, navode iz Ministarstva. Nadalje, u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode u ovom trenutku zaposleno je 265 radnika, a od njih je 4 zaposleno na određeno vrijeme.