14. svibanj 2008.| Marija Brnić
Iseljenici i dalje snivaju banku
Uoči skore objave konačne odluke o budućnosti Croatia banke, Vladi su na vrata pokucali i hrvatski investitori iz dijaspore, iskazujući interes za tu banku. Iz imena objavljenih uz tu informaciju može se zaključiti kako je riječ o ulagačima koji su se prije točno četiri godine okupili u američkom gradu Clevelandu, kako bi tada novoj, Sanaderovoj vladi iskazali interes za ulaganje u hrvatsko gospodarstvo i poslovno povezivanje s hrvatskim tvrtkama. Najavljivan je velik ulagački val, za konkretne projekte spominjane su brojke od milijardu i pol američkih dolara koje bi se brzo moglo donijeti i investirati u Hrvatsku. Istaknute su i prepreke zbog kojih taj novac stoji, prije svega korupcija, birokracija, skupa radna snaga zbog visokih poreza i doprinosa, te nesređenost zemljišnih knjiga. Međutim, inicijativa poznata kao Grupa 100 vrlo skoro je utihnula. Hladan tuš bilo je odbijanje Stevea Bubala na natječaju za privatizaciju županjske Sladorane, za koju je dao najbolju ponudu, pa se na koncu sve svelo na pojedinačne pokušaje investiranja. Prije dvije godine u javnost se probila vijest da isti "kružok" radi na osnivanju iseljeničke banke, sa sjedištem u Sjedinjenim Državama, no o čijem se utemeljenju i radu u domovini vrlo malo čuje. Jedna od najavljenih aktivnosti iz redova dijaspore koja je radila na projektu osnivanja banke bila je i ulazak na hrvatsko tržište, jer bi tako lakše ulagali svoj kapital u Hrvatskoj. Gotovo dva desetljeća potencijal iseljeništva u Hrvatskoj je ili previše naglašavan ili podcjenjivan. Njihova ulaganja stalno se priželjkuju, a kada dolaze, nekako ipak nisu poželjni. Tako ispada da je najuspjeliji prihvat transfera koje iseljenici šalju rodbini u Hrvatskoj, a koje prema podacima Svjetske banke iznose 1,5 milijardu dolara godišnje, odnosno čine oko 3,3 posto hrvatskog BDP-a. Banka se u praksi dosad pokazivala prekrupnim zalogajem, ali iseljenici i dalje ne odsutaju.