Nikša Civadelić, direktor u tvrtki koja proizvodi stolariju
Hrvatske gospodarske zone investitore najčešće privlače pogodnostima poput privremenog oslobađanja poreza na dohodak, dobit i nekretnine, dodatnim poticajima ovisno o broju zaposlenih ili, pak, minimalnim komunalnim doprinosima, pa i povratom investicije za zemljište. Zona u Dugopolju ne nudi ništa od toga, a ipak je najzanimljivija investitorima. Razlog dobrim dijelom leži u činjenici da se nalazi uz izlaz s autoceste, svega 12 kilometara od Splita s kojim je povezuje brza cesta. No, 'srce i duša' dugopoljske zone upravo je Ževrnja koji ju je osmislio i realizirao na jedinstven način, tako stran hrvatskoj praksi. Poduzetnik koji želi graditi u zoni treba dati ponudu na javnom natječaju kojim općina prodaje zemljište i odmah po ugovorenom poslu može početi graditi, jer će sve dozvole ishoditi u tren oka. To je ono što privlači poduzetnike, što potvrđuje i Ratka Celić, predsjednica Upravnog vijeća Visoke poslovne škole Minerva. "Što će ljudima popusti u zonama ako će godinama čekati dozvole", kaže Celić, koja se slaže da u Dugopolju zapravo živi model kojemu Hrvatska tek deklarativno teži. Model bez nepotrebne administracije, u kojem vlast priprema sve za poduzetnike i uvijek im je na usluzi.
Dugopolje ima i poslovnu školu koju u zgradi Zlate Božić vodi Ratka Celić
'Važno je biti prvi'
Učinilo nam se neobičnim što je usred gospodarske zone ovakva ustanova, no Zlata Božić Pavletić, vlasnica zgrade u kojoj se smjestila Minerva, ne vidi tu ništa čudno. "Svidio mi se koncept gospodina Ževrnje i odlučila sam investirati u ovu zgradu. Bilo mi je važno da budem prva u ovom poslu", govori. Pred zgradom je prostran parking, u prizemlju kafić, a na katu predavaonice. Godišnje se upiše do 50 studenata, a godina stoji 24.900 kuna. U blizini je stadion s pomoćnim terenom, pripreme za aquapark u punom su jeku, kao i za olimpijski bazen te kompleks za tenis s dva natkrivena i šest otvorenih terena. Sve nam to nabraja načelnik Ževrnja ne izostavljajući brojke. Za stadion i teren - 90 milijuna kuna, još 12 milijuna za dvoranu, 80 vrijede odrađeni poslovi na olimpijskom bazenu i teniskom kompleksu, još 20 milijuna za infrastrukturu za četiri stambene zone koje se grade. Tu je i kanalizacija duž Dugopolja, boćališta, dječja igrališta... Nema ovdje mjesta za sve milijune koje općina ulaže u nove sadržaje i projekte, a sav novac dolazi joj upravo iz gospodarske zone nastale na kamenjaru koji je do 1997. bio zanimljiv tek gušterima i zmijama. No, tada je utemeljena općina Dugopolje koje je dotad spadalo pod općinu Klis.
Načelnik s vizijom
Ževrnja, rođeni Dugopoljac, napustio je tada mjesto direktora splitske Ina trgovine i postao 'načelnik s vizijom'. Netipična upornost i predanost poslu vjerojatno je ono što ga razlikuje od većine sličnih 'političara-vizionara' koji realizaciju svojih maštarija prepuštaju hordama birokrata, a ovi ih onda zameću po ladicama. "Bio sam svjestan da nam je kamenjar jedini potencijal i odmah sam znao što želim", priča Ževrnja, dodajući kako mu je položaj Dugopolja išao na ruku. Od njegove vizije danas svi imaju koristi, a i sam će Dugopolje nazvati "tvornicom novca". Poduzetnici brzo dobivaju što žele, vrijednost investicije im raste zbog novih sadržaja i širenja zone, a oko 3500 stanovnika može birati žele li raditi u trgovini namještaj, pogonu za preradu ribe, skladištu, restoranu i tko zna gdje još ne. Osim što su posao pronašli gotovo svi stanovnici Dugopolja, dobar dio Splićana, Sinjana te žitelja obližnjih mjesta, općina godišnje samo od komunalnih naknada dobiva oko 12 milijuna kuna. Najviše je novca došlo od prodaje zemljišta - dosad više od 300 milijuna kuna. Prema načelnikovim podacima, dosad su investitori u gospodarsku zonu uložili oko 4,5 milijarde kuna. Vjerojatno najveća investicija je ona Agrokora za distributivni centar od 80.000 kvadrata, koja iznosi gotovo 600 milijuna kuna.
Željko Kiperaš, voditelj Autoline centra u koji je uloženo 20 mil. €
Jedna od većih je i ona Eurolinea, generalnog zastupnika za Mercedes i Chrysler, koji je u centar Autoline, vjerojatno najljepšu zgradu u zoni, uložio više od 20 milijuna eura. Autoline je otvoren je prije nešto više od dvije godine i zapošljava 47 ljudi. "Pozicija je odlična jer je blizu izlaza na autocestu, a želja nam je da Autoline, osim prodajnog i servisnog centra, postane odmorište i parkiralište za kamione koji će kod nas moći biti održavani", kaže voditelj Željko Kiperaš. Upitan za prednosti zone, Kiperaš nije dvojio. "Zonu uvijek čine ljudi, a u ovoj je to načelnik Ževrnja koji nam je podrška u poslovanju", kaže, navodeći primjer kamenja koje je nedavno palo na dio ceste. Dok su ostali pokušavali utvrditi tko je nadležan, Ževrnja je već poslao službe da sklone kamenje. Slično priča i Nikša Civadelić, direktor u tvrtki Aldi čijih 40-ak zaposlenika proizvodi aluminijsku i PVC stolariju. "Samo zahvaljujući viziji gospodina Ževrnje u Aldiju se stvorila želja da dođemo ovdje", kaže Civadelić, pokazujući prema Agrokorovom centru: "To što smo baš u ovoj zoni pomoglo nam je i da dobijemo posao opremanja stolarijom onog centra."
Marijola Čolak vodi hotel koji je često potpuno popunjen
Zona privlači i turiste
Usred zone našlo se mjesta i za hotel Katarina s četiri zvjezdice. Iako je i ovo neobično za jednu gospodarsku zonu, voditeljica hotela Marijola Čolak odmahuje glavom. "Dugopolje je, kao uspješna poslovna zona i zbog blizine autoceste, postalo idealno za takav objekt", priča Čolak, kojoj se kod pitanja o popunjenosti 170 kreveta na usnama pojavljuje osmijeh. "Popunjenost jako visoka. Danas je sto posto", kaže, objašnjavajući kako su im gosti uglavnom turisti iz Međugorja ili s cruisera. Dobar dio gostiju čine i poslovni ljudi koji rade na projektima zoni. Posljednji pogon koji se otvorio u Dugopolju je onaj tvrtke Ancora commerce, u kojem se pakira riba iz Jadranskog mora, a onda izvozi u Italiju, Francusku, Španjolsku... Direktor tvrtke koja sa 38 zaposlenih godišnje ostvaruje preko 26 milijuna kuna prihoda je Vinko Mudnić. "Investicija nam je vrijedna oko 16 milijuna kuna, devet smo financirali kreditom", kaže Mudnić koji jedini od svih sugovornika nije suviše hvalio dugopoljsku zonu. "Gradilište je bilo bez struje godinu dana. Naš hladnjak troši puno struje, pa je trafostanica preopterećena. Obećali su graditi drugu, ali ništa", kaže Mudnić. Prednost Dugopolja ipak vidi u radnoj snazi. "Dao sam oglas u Splitu i javilo nam se 10 ljudi, ali sve neki profesori koji nisu za ovaj posao. Ovdje smo dobili ljude koji isprva nisu znali ni razlikovati ribe, ali imali su volju i vrlo su brzo naučili", kaže. Iako službeni podaci kažu da je nezaposlenost u općini oko 9% , Ževrnja je uvjeren da je realna nezaposlenost tek tri i pol do četiri posto. I uporno se smanjuje iako broj stanovnika raste, dok su na razini države trendovi bitno drukčiji. Iako dugopoljska gospodarska zona na neki način pokazuje kako bi Hrvatska izgledala bez nepotrebne administracije, nikome u Vladi dosad nije palo na pamet kopirati ovaj uspješni model.
Stroga selekcija
Kvadrat nekada za 50, danas 130 eura
Gospodarska zona prostire se na 3,5 milijuna četvornih metara, od kojih je slobodno oko 150 tisuća kvadrata. Danas je znatno više onih koji bi htjeli graditi, nego što je mjesta, pa se sve pažljivo planira. Dok je četvorni metar zemljišta nekad stajao 50-60 eura danas je oko 130. U zoni nema visokih dimnjaka jer se zbog zaliha pitke vode koja je pod njom, smiju graditi samo ekološki prihvatljivi pogoni. Nije općina jedina koja profitira. HEP, primjerice, godišnje dobije oko 35 mil. kuna, a i Hrvatske vode uprihode oko 40 milijuna kuna.
Načelnik
Tuđman može, Josipović ne
Iako načelnik Zlatko Ževrnja sa žarom govori o dugopoljskim projektima, slika Franje Tuđmana koja visi ponad njegove glave podsjeća da je ipak riječ o političaru. "Cijenim sve što je učinio", kaže. Sliku aktualnog predsjednika Ive Josipovića, kaže, neće objesiti jer ga na to zakon ne obvezuje, a i "nisu politički kompatibilni".
Pionir splitskog HDZ-a
Stranačke pripadnosti Ževrnja se ne stidi. Naprotiv, ističe da je sigurno bio među prvih 200 članova HDZ-a u Splitu, ali ga prosperitet njegovog kraja najviše zaokuplja. Da li zbog tolike zaokupljenosti Dugopoljem ili zbog nečeg drugog, čelnici stranke ovom svom očito sposobnom članu nije dalo neko od ključnih mjesta u Vladi.
Odbio Sanadera
Ivo Sanader mu je prije šest godina nudio da stane na čelo APN-a, ali Ževrnja je ponudu odbio ocijenivši da je korisniji svom kraju. Stanovnici tu predanost honoriraju na izborima, na posljednjima je dobio 84 posto glasova.