Intervju: Treba li Dinamo plaćati porez na transfere?

Autor: Ozren Podnar/VLM , 31. listopad 2011. u 10:55

Bilo da je u pitanju neznanje, ljubomora ili opravdani bijes suparničkih klubova i njihovih sljedbenika, GNK Dinamo je godinama popularna meta medijskih napada. Ako na udaru nije katkad preupadljivi izvršni predsjednik Zdravko Mamić, onda su cijevi uperene prema odgovornima za financijsko poslovanje kluba, ili nadležne institucije koje navodno Dinamu “gledaju kroz prste”.



Goran Vrbanović / PXL

“Glavni prigovori na račun trenutno jedinog hrvatskog nogometnog kluba koji ima europsku dimenziju su da ne plaća ”porez na transfere“ – koji međutim ne postoji u našem zakonodavstvu – i porez na dobit, koji nije primjenjiv na tip pravne osobe kakva je Dinamo. Medijski prigovori stoga ne stoje,” smatra Damir Vrbanović, direktor Dinama od 1996. i svjetski rekorder po broju osvojenih trofeja među nogometnim direktorima.

“Pojam transfera kao novčane transakcije između dva kluba zbog prelaska igrača iz jedne momčadi u drugu u poreznom se zakonodavstvu tretira kao običan prihod ostvaren od vlastite djelatnosti. Za takav prihod nije propisan poseban postotak poreza koji bi se trebao platiti. Radi se o prihodu kao i o svakom drugom, koji se na kraju poslovne godine izbalansira s troškovima za istu poslovnu godinu”, objašnjava Vrbanović, pravnik po struci.

Ako trgovačko društvo u fiskalnoj godini ostvari dobit, odnosno profit, višak prihoda nad rashodima, obavezno je platiti porez na dobit. No, Dinamo nije trgovačko društvo, nego udruga, što mu omogućuje Zakon o sportu.

“Bitno je kod svih udruga da su neprofitne pa stoga ne plaćaju porez na višak prihoda, ako ga ostvare, nego bi ga trebale reinvestirati u obavljanje sportskih djelatnosti za koje su registrirane”, napominje Dinamov direktor.

Je li transfer “gospodarska djelatnost”?
Porezna bi uprava mogla udrugu građana, kao što je sportski klub, proglasiti obveznikom poreza na dobit utvrdi li da ostvaruje značajne prihode od gospodarske djelatnosti. No, je li transferiranje igrača gospodarska djelatnost? Ako jest, bi li onda svaki raskid ugovora s radnikom, suradnikom ili dobavljačem u bilo kojoj ustanovi trebalo smatrati gospodarskom djelatnošću?

“Za gospodarsku djelatnost potrebna je konstanta ili sigurnost u proizvodnji i kasnije u naplati. Kod nas su, nažalost, transferi izuzetak, a ne pravilo. Oni nisu stalan izvor prihoda, nego ovise o kvaliteti igrača, o potrebama drugih klubova za tim igračem, pa su stoga vrlo varijabilni. Primjerice, u 2011. Dinamo nije ostvario ni lipe od transfera. Stoga smatram da je potpuno prirodno da Dinamo ostane neprofitna organizacija i da sva svoja sredstva ulaže u nastavak poslovanja za koje je registriran.”

Bi li zakonodavac mogao donijeti propis kojim bi ubuduće država ubirala porez od svakog pojedinačnog transfera, neovisno o tome je li klub poduzeće ili udruga?

Porez na transfer bio bi ubojit
“U Europi i svijetu malo je zemalja koje su poreznim zakonodavstvom regulirale porez od transfera kao poseban porez. Vrlo malo. Većina ih naknadu za transferiranje igrača tretira kao klasičan prihod od obavljanja djelatnosti, koji ulazi u godišnji obračun prihoda i rashoda. Uz to, budući da mnoge države daju brojne porezne olakšice sportskim klubovima, na kraju godine višak prihoda nad rashodima i ne bude tako velik, ako ga uopće bude.”

Kad bi nadležne institucije uvele porez na svaki pojedinačni transfer, takav bi porez morali plaćati i drugi klubovi, kojima je svaka lipa od životne važnosti.

“Tko gleda na transfere kao na izvor značajnog prihoda za državu u principu se vara. Dinamo je iznimno uspješan pa je kao takav trn u oku, ali su svi ostali klubovi doslovce na rubu egzistencije. Pola klubova HNL je u skoro potpunoj blokadi, a pola ih je na aparatima. Da ih se obaveže na bilo kakvo dodatno porezno davanje, praktički ne bi mogli egzistirati”, veli Vrbanović.

“Neki misle da bi samo zbog Dinama trebalo promijeniti zakone. Mi smo svojevremeno imali sličnu raspravu za vrijeme ministra financija Ivana Šukera, ali on je hladno rekao da se nikada u povijesti zakoni neće mijenjati zbog jednog jedinog slučaja (Dinama, op. a.), koji je vrlo rijedak izuzetak među sportskim klubovima.”

Netransparentnost? Pitajte inspekciju!
Neki novinari i navijači prigovaraju klubu zbog navodne netransparentnosti poslovanja, no Vrbanović tvrdi da je istina sasvim suprotna.

“Dinamo je jedna od rijetkih institucija, pogotovo sportskih, koja je kontrolirana redovno, doslovce svakih šest mjeseci. Nedavno završila osmomjesečna kontrola poslovanja Dinama u zadnje dvije godine vezano za plaćanje PDV-a i drugih davanja državi. Ta je kontrola zagledala u svaku poru klupskog poslovanja, provjerivši je li klub prijavio prihode, temelje li se na vjerodostojnoj dokumentaciji, jesu li na temelju njih izdane odgovarajuće fakture, je li država dobila svoj dio kolača, je li plaćen PDV, jesmo li mi platili dobavljačima, kome smo dužni, pune li se fondovi. Svi dosadašnji izvještaji inspekcija su apsolutno pozitivni”, okončao je Vrbanović.

Hoće li Grad “pokriti” stadion?

Mnogi lokalni i državni vlastodršci i velike korporacije u svijetu pomažu vrhunski sport, kao idealan način promidžbe i dizanja morala u narodu. Koliko je Gradu Zagrebu (ne)važno podupirati Dinamo kao najveći hrvatski klub u najpopularnijem svjetskom sportu ogleda se na maksimirskom stadionu. Srećom, stadion više ne izgleda onako žalosno kao prije ljeta.

“Dinamo je uložio preko četiri milijuna eura vlastitih sredstava u sanaciju i adaptaciju stadiona, jer nas UEFA ne bi pustila da igramo Ligu prvaka na onakvom stadionu. Ovih dana puno se priča o krovu nad sjevernoj i zapadnoj tribini, Čime bi se pokrilo između 15 i 20 tisuća mjesta. To bi bilo dovoljno za potrebe koje Dinamo zasad ima u hrvatskim i europskim natjecanjima. Uvjereni smo da će gradske vlasti imati sluha za taj zahvat, koji bi koštao oko 60 milijuna kuna”, poručio je Vrbanović.

Porez na dobit ne naplaćuje se retroaktivno

Uglednu poreznu savjetnicu Mariju Zuber iz Računovodstva i financija (RIF) pitali smo načelno o postupku kojim bi se neku neprofitna organizacija moglo prekvalificirati u profitnu.

“Tko ima pravni interes i ocijeni da mu neka neprofitna organizacija nelojalno konkurira na tržištu, može podnijeti inicijativu Poreznoj upravi da tu organizaciju proglasi obveznikom poreza na dobit. Postupak može pokrenuti i sama Porezna uprava. U tom slučaju Porezna uprava donosi rješenje u upravnom postupku, a predmetna organizacija ima pravo žalbe i po potrebi zaštitu Upravnog suda.”

Gdja. Zuber naglašava da se porez na dobit ne može naplatiti unazad, za vrijeme u kojemu neka organizacija nije bila porezni obveznik.
“Porez na dobit može se naplatiti samo za razdoblje od datuma kad je neprofitna organizacija utvrđena poreznim obveznikom, a učinci nastupaju od pravomoćnosti rješenja.”

Tako od Dinama ne bi bilo moguće naplatiti porez na dobit za prethodne godine, Čak i ako bi u budućnosti bio prekvalificiran u obveznike tog poreza.

Komentari (5)
Pogledajte sve

twrr davno je poćela igra na emocije na svim poljima u RH u cilju zastupanja i privatizacije istih emocija za svoje osobne koristi pjedinaca

Dinamo je nečije privatno vlasništvo koji čak i ne plaća korištenje gradskog stadiona.
Ti igrači nisu igrači dinama već jednog čovjeka i zarada od njihove prodaje ide samo jednom čovjeku.
Dinamo kao klub kakvog ga znamo odavno ne postoji.

Reprezentativni primjer kriminala I kriminalca. Pa jasno da on misli da ne mora platiti nista. Novac of transfera u privatni dzep a za troskove kluba poslati racun Gradu Zagrebu. Recept za uspjeh. Kad ce USKOK u Dinamo istraziti pranje novca? Peru se milijuni eura!!

gadi mi se čitav hrvatski sport, čast individualnom sportu

New Report

Close