Norvežani 4., Nijemci 5.
Četvrto klasifikacijsko društvo brodova po nosivosti norveški je Det Norske Veritas (DNV) sa 5752 broda ukupne nosivost 211,1 milijun tona, prosječne nosivosti po brodu 37.000 tona. Nijemci su na petom mjestu po nosivosti koje zauzima Germanischer Lloyd sa 7062 broda ukupne nosivosti 128,3 milijuna tona, prosječne po brodu 18.000 tona. Šesto mjesto pripada Francuzima i njihovom Bureau Veritas sa 9427 brodova ukupne nosivosti 114,3 milijuna tona (prosječne 12.000 tona). Na sedmom mjestu su Kinezi (China Classification) sa 2683 broda ukupne nosivosti 72,9 milijuna tona, prosječne po brodu 27.000 tona. Osmo mjesto po nosivosti pripada Južnoj Koreji i njihovu klasifikacijskom društvu brodova (Korean Register) sa 2327 brodova ukupne nosivosti 64 milijuna tona, prosječne 28.000 tona. Južnokorejci ne taje da žele doći među prvih pet najvećih klasifikacijskih društava brodova do 2020. godine. Na devetom mjestu su Talijani (RINA - Registro Italiano Navale) sa 3055 brodova ukupne nosivosti 30,2 milijuna tona, prosječne po brodu 9900 tona. Deseto mjesto i dalje pripada Ruskom klasifikacijskom društvu brodova (Russian Register) sa 4091 brodom ukupne nosivosti 14,7 milijuna tona, a prosječne oko 3600 tona. Na jedanaestom mjestu su Indijci sa svojim klasifikacijskim društvom brodova (Indian Register) sa 822 broda ukupne nosivosti 7,3 milijuna tona, prosječne po brodu 8900 tona. Na dvanaestom mjestu među većim klasifikacijskim društvima nalazi se indonezijsko društvo (Biro Klasifikasi) sa 2999 brodova ukupne nosivosti 7,1 milijun tona, prosječne po brodu 2400 tona.
Najveće među manjim klasifikacijskim društvima brodova je ono u Vijetnamu (814 brodova, 2,8 milijuna tona nosivosti, prosječne po brodu 3400 tona), zatim u Poljskoj (332 broda, 1,7 milijuna tona nosivosti, prosječne 5100 tona). Slijede International Register of Shipping (128 brodova, 1,2 milijuna tona nosivosti, prosječne 9700 tona), Panama Maritime Documentation Services (44 broda, 1,1 milijun tona nosivosti, prosječne 26.000 tona) i Isthmus Bureau of Shipping (73 broda, 1,1 milijuna tona nosivosti, prosječne 15.000 tona). Među najmanjim su klasifikacijskim društvima China Corporation of Shipping (113 brodova, 0,95 milijuna tona nosivosti, prosječne 8400 tona) i Turku Loydu Vakfi (372 broda, 0,85 milijuna tona nosivosti, prosječne 2300 tona). Na dvadesetom je mjestu naš Hrvatski registar brodova (179 brodova, 0,75 milijuna tona nosivosti, prosječne 4200 tona). Slijedi Korean Institute of Ship Safety (114 brodova, 0,73 milijuna tona nosivosti, prosječne 6400 tona), pa rumunjski Registrul Naval Roman (187 brodova, 0,73 milijuna tona nosivosti, prosječne 3900 tona), Bulgarski Koraben Register (128 brodova, 0,68 milijuna tona nosivosti, prosječne 5300 tona), Intermaritime Certification Service (47 brodova, 0,68 milijuna tona nosivosti, prosječne 15.000 tona) i Panama Shipping Register (27 brodova, 0,58 milijuna tona nosivosti, prosječne 22.000 tona).
Registar i zastava
Klasifikacijska društva brodova koja se nazivaju i registrima brodova treba razlikovati od zastave koju brod vijori i u čiji je registar upisan. Dok je klasifikacijskim društvima brodova svrha tehnički pregled brodova i na temelju toga izdavanje svjedodžbi, države u kojima su registrirani brodovi izdaju svjedodžbu o registru broda i druge dokumente kojima se potvrđuju luka upisa broda, službeni broj, pozivni znak, IMO broj, vlasnik broda, godina i mjesto gradnje broda, glavne dimenzije… Kad se gradi brod, angažira se najčešće samo jedno od klasifikacijskih društava brodova (na primjer Lloyd's Register) koje nadzire gradnju broda i na temelju čijih se podataka izgrađeni brod prema želji vlasnika registrira u nekoj državi (na primjer Panami) pod čijom će zastavom ploviti. Zbog velike konkurencije među klasifikacijskim društvima mnoga među njima nastoje ulagati u istraživanja koja omogućuju nove spoznaje koje pomažu brodarima, primjerice, da bolje održavaju brodove, da im se uz istu potrošnju goriva poveća brzina. Neka se društva čak i šire u ostale zemlje poput Japanskog klasifikacijskog društva, a neka proširuju djelatnosti i na tehnologije obnovljivih izvora energije. U svemu tome vidim šansu za Hrvatski registar brodova, jer toj djelatnosti nisu potrebna velika ulaganja kao u brodogradnji, pa će inovacije te tehnička i poslovna snalažljivost uz uporan rad, nadam se, dati rezultate-
Dr. sc. Ivica Tijardović, stručnjak za pomorstvo, autor je knjige 'Practical Ship Stability' i brojnih stručnih članaka u svjetskim pomorskim časopisima