Dionički najbrže rastu
Najveći postotni rast imovine ponovno bilježe dionički fondovi s porastom imovine od 23,92 posto, odnosno 314 milijuna kuna. Ukupna imovina svih dioničkih fondova prešla je granicu od 1,5 milijardi i sada iznosi 1,627 milijardi kuna. Prvi put su granicu od 200 milijuna kuna prešli Raiffeisen CE i PBZ Equity fond te se tako pridružili ZB Euroaktivu i KD Victoriji. Jedini dionički fond koji bilježi pad imovine je Raiffeisen Active. Imovina mješovitih fondova porasla je za 10,31 posto, odnosno za 356 milijuna kuna te je krajem travnja iznosila 3,805 milijardi kuna. Najveći postotni porast imovine sa +44,65 posto bilježi mješoviti fond ST Balanced. Najveći među mješovitim fondovima je Raiffeisen Balanced (1,297 milijardi), a slijede ga ZB Global (920 milijuna) i PBZ Global (563 milijuna). Svakako treba spomenuti svijetlu zvijezdu među mješovitim fondovima ICF Balanced fond koji je za sada jedini “nebankarski” fond koji je prešao granicu od sto milijuna kuna, i to vjerojatno zato što kontinuirano stvara iznadprosječne prinose. Naime, prošle je godine bio fond s najvećim prinosom (33,05 posto), a ove je vodeći među mješovitim fondovima s prinosom oko 20 posto.Novčani i obveznički fondovi bilježe pad imovine. Imovina svih novčanih fondova iznosila je 4,725 milijardi kuna, što predstavlja smanjenje od 222 milijuna kuna, odnosno 4,50 posto. Obvezničkim fondovima imovina je pala za 6,06 posto, odnosno za 97 milijuna kuna pa je krajem travnja pala ispod granice od 1,5 milijardi kuna na 1,498 milijardi kuna.Novčani i obveznički fondovi nastavljaju sa smanjivanjem tržišnog udjela. Usporedivši ukupne iznose kojima upravljaju fondovi po kategorijama, na prvom su mjestu novčani fondovi koji upravljaju 40,54 posto svih sredstava uloženih u otvorene fondove.
Pad udjela za obvezničke
Tržišni udio obvezničkih fondova također se smanjio te je iznosio 12,85 posto. U mješovite je fondove uloženo 32,65 posto svih sredstava, a imovina dioničkih fondova porasla je na 13,97 posto tržišnog udjela te tako nastavlja s rastom. Prije godinu dana ukupni tržišni udio mješovitih i dioničkih fondova predstavljao je tek 20-ak posto, a novčani fondovi su dominirali sa 70 posto tržišnog udjela. No situacija se okreće u korist fondova koji stvaraju veće prinose. Tako je udio dioničkih i mješovitih fondova porastao na gotovo 47 posto ukupnog tržišta što prestavlja porast od 4,5 posto samo u travnju. To ukazuje na činjenicu da su ulagači spremni prihvatiti fondove s izraženijim oscilacijama radi potencionalno većih prinosa.
Prinosi koje su mješoviti i dionički fondovi stvorili u prva četiri mjeseca u većini se kreću između 10 i 20 posto. Neki su čak prešli 20 posto. Od 13 dioničkih fondova njih 6 je stvorilo prinos između 10 i 20 posto, a 5 fondova je stvorilo prinos iznad 20 posto. Najbolji među njima su Ilirika JIE (24,18 posto) i Aureus Equity (23,82 posto). Među mješovitim fondovima njih 7 od ukupno 12 stvorilo je prinos iznad 10 posto. Najbolje prinose u godini postigli su Ilirika JIE Balanced (+20,19 posto), ICF Balanced (19,04 posto) i ST Balanced (+18,92 posto). Obveznički fondovi su u ovoj godini napravili prinose u rasponu od -1,65 (ICF Fixed Income) do 3,95 posto (HI-conservative), a novčani u rasponu od 0,81 posto (PBZ Euro novčani) do 2,03 posto (HPB Novčani).
Iztok Likar, urednik portala www.hrportfolio.com
Očekuje se daljnji rast tržišta
Jačanje tržišnih udjela mješovitih i dioničkih fondova se nastavlja. Naime, oni većinu sredstava investiraju u dionice, a tržište dionica na veselje ulagača nikako ne prestaje s rastom. Ovu godinu su svojim rastom obilježile pretežno dionice manjih poduzeća kao što su Belje, Zvijezda, dionice malih, ali i većih banaka, Vira itd. Svakako je primjetan rast dionica turističkih poduzeća (Maistra, Istraturist, Plava Laguna, Riviera Poreč i dr.). Neizostavno je iščekivanje vezano uz preuzimanje Plive. Očekuje se da se velik dio rasta cijena hrvatskog tržišta tek treba dogoditi.