Katarina Ott / PXL
Iako se naglašava potreba fiskalne konsolidacije i provođenja strukturnih reformi, Smjernice se temelje na preoptimističnim pretpostavkama i nude neuvjerljive projekcije koje čitatelj ne može provjeriti, jer ne sadrže podatke koje bi prema Zakonu o proračunu morale sadržavati, poručila je Ott. Kao i prethodnih godina, spas se očekuje od oporavka Europske unije i od pristupanja Hrvatske EU, no oporavak EU-a je neizvjestan, a koristi od pristupanja mogle bi se osjetiti tek u dužem roku i to samo ukoliko se sami jako potrudimo, navodi se u osvrtu.
U osvrtu se navodi i nekoliko razloga zašto je teško vjerovati novim Smjernicama. Kao prvo, prema Zakonu o proračunu smjernice bi se trebale izrađivati na temelju strategije Vladinih programa za trogodišnje razdoblje koje Vlada mora donijeti najkasnije do sredine svibnja. Međutim, pretraživanjem weba moguće je naći tek prijedlog Strategije Vladinih programa 2010-12, a ni u Smjernicama 2012-14 ovogodišnje se strategije Vladinih programa ne spominju, upozoravaju iz IJF-a. U više se navrata spominje Program gospodarskog oporavka, ali iako je od njegova donošenja prošlo već više od godinu dana, u Smjernicama se vješto izbjegava pozivati na njegove eventualne učinke, stoji u osvrtu. Nadalje, Smjernice su upola kraće nego prethodnih godina pri čemu su izostavljene brojne detaljne tabele s konkretnim stavkama i razdjelima, koje su postojale u prethodnim smjernicama. Zbog toga nije moguće ustanoviti na koji će se način odvijati, primjerice, planirana smanjenja rashoda.
Smjernice ne donose čak ni ''prijedlog visine financijskog plana po razdjelima organizacijske klasifikacije koji sadrži visinu financijskog plana za prethodnu proračunsku godinu i tekuću proračunsku godinu, te prijedlog visine financijskog plana za sljedeću proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine'', što je izričito navedeno u Zakonu o proračunu. To znači da bismo u Smjernicama morali moći pročitati koliko su pojedini korisnici - primjerice ministarstva, Vlada, Predsjednik, Ustavni sud, državne agencije, zavodi i komisije - potrošili 2010., a koliko će potrošiti od 2011. do 2014., ali toga nema, napominje se u Akutalnom osvrtu.
Osim toga, naglasak je na udjelima prihoda, rashoda, deficita i javnog duga u bruto društvenom proizvodu, a BDP u kojem se ti postoci promatraju je diskutabilan, smatraju u IJF-u. Smjernice predviđaju rast BDP-a od 1,5 posto 2011., 2,5 posto 2012., 3,5 posto 2013. i 4 posto 2014. Za razliku od Vlade, Europska komisija predviđa rast od 1,1 posto 2011. i 2 posto 2012., a MMF od 1 posto 2011. i 1,8 posto 2012. Prema MMF-u, BDP bi mogao postupno narasti i do 3 posto, ali tek 2015. jer će ''nisko povjerenje ograničavati priliv kapitala, a zbog slabe konkurentnosti će biti nizak doprinos vanjskog sektora''. No, i da ne postoje pesimističnija predviđanja MMF-a i Europske komisije, već i u samim Smjernicama naveden pad BDP-a od 0,8 posto u prvom tromjesečju ove godine ne opravdava iskazani optimizam, navodi se u osvrtu. Ukoliko se ne ostvari Smjernicama planirani rast BDP-a, padaju u vodu i sve projekcije udjela prihoda, rashoda, deficita i javnog duga u BDP-u.
U IJF-u tvrde i kako zbunjuju podaci o udjelima deficita opće države u BDP-u. Dok Smjernice planiraju 4,9 posto 2011. godine, 3,8 posto 2012., 2,6 posto 2013. i 1,8 posto 2014., Europska komisija navodi 6 posto 2011. i 5,1 posto 2012., a MMF predviđa 5,7 posto 2011. i 5,1 posto 2012., odnosno čak 6 posto 2011. i 5,4 posto 2012., uključujući HBOR i HAC. Naravno da postoje razne metodologije i obuhvati, svaka se brojka uvijek može i osporavati, ali činjenica je da su brojke u Smjernicama optimističnije od brojki iz drugih, ne baš nekompetentnih izvora, navodi Katarina Ott u Aktualnom osvrtu IJF-a.
(pd)