21. prosinac 2010.

I mi možemo graditi brodove za grčke otoke

Grci su otvorili vrata stranim prijevoznicima za organizaciju unosnih krstarenja grčkim otocima, što je šansa našim brodogradilištima da ponude svoje projekte brodova ili trajekata

Kad je došlo do promjene Vlade u Grčkoj u listopadu prošle godine, došlo je do značajnih političkih promjena. Jedan od prvih poteza nove Vlade ukinuo je Ministarstvo pomorstva. Do pomorske se tradicije, za razliku od Hrvatske, u Grčkoj mnogo drži, tako da je ta odluka izazvala golemo nezadovoljstvo među svima vezanim uz pomorstvo, prije svega među brodovlasnicima. Ne smije se zaboraviti da 18% svjetskog pomorskog prometa ostvare grčki brodari. Ministarstvo pomorstva je u mjesecu kad je došla na vlast nova Vlada prešlo u Ministarstvo ekonomije i konkurencije. Osam je mjeseci nova Vlada bila uporna u svojim stavovima na štetu ugleda kojega grčko pomorstvo uživa u svijetu, a tek je u rujnu ove godine Ministarstvo pomorstva ponovo prepoznato i danas pripada Ministarstvu pomorskih poslova, otoka i ribarstva.

Prosvjedi će trajati
Grčki brodovlasnici, koji su vrlo utjecajni u svijetu, ponovo su prihvatili suradnju s grčkom Vladom. Oni doprinose grčkoj ekonomiji s 18 milijardi dolara godišnje. Posjet novog ministra Londonu u studenom ove godine, u kojemu je grčka pomorska zajednica posebno značajna, otvorilo je pitanja o kojima se malo raspravljalo. Trenutno gorući problem su somalski pirati. Uz podršku glavnog tajnika Međunarodne pomorske organizacije sa sjedištem u Londonu, koji inače dolazi iz Grčke, Grci ne žele da se na brodovima u svrhu zaštite od pirata koristi oružje jer bi to povećalo opasnost za posadu. Neki grčki brodovi bili ili su i dalje u rukama somalskih pirata, a otkupnine se danas već mjere u milijunima dolara. Jedna se grčka fregata nalazi u području Adenskog zaljeva, i kako stoje stvari Grci su i dalje zainteresirani podupirati vojne snage EU NAVFOR-a. Grci inače žele još više participirati u svjetskom pomorstvu jer im je strategija slična južnokorejskoj u brodogradnji. Naime, Južnokorejci su preko brodogradnje postali prepoznatljivi u svijetu upravo kao i Grci preko pomorstva. S pet milijardi dolara kineske potpore za gradnju grčkih brodova u kineskim brodogradilištima grčko pomorstvo neće posustati već će i dalje imati važnu ulogu u svjetskom pomorskom transportu. Sad kad je u Grčkoj ukinut zakon o kabotaži prema kojemu su samo grčki brodovi mogli prevoziti putnike i teret između kopna i otoka, tj. između otoka, strani putnički brodari su pokazali interes za krstarenjem u području Grčke s ishodišnom lukom u Grčkoj. To bi Grčkoj moglo donijeti milijarde dolara svake godine. Mnogi Grci s tim ne slažu jer su Grci izgubili monopol što će dovesti do gubitka radnih mjesta. Prosvjedi glede tog problema neće prestati i grčke vlasti moraju puno toga još učiniti jer putnički brodari neće dozvoliti uplovljenje svojih brodova u luke koje im ne mogu garantirati siguran boravak.

Vraćaju ilegalne potpore
I Grci imaju problem s pomorskim kadrom jer mladi nisu zainteresirani za zahtjevna zanimanja puna odricanja kao što je pomorsko, premda im brodari garantiraju znatno veće plaće u odnosu na svjetski pomorski standard. Namjerava se posvetiti veća pozornost promidžbi pomorskog zanimanja, no kako u globaliziranim profesijama jeftina radna snaga ima prednost pred kvalitetnom, teško je povjerovati da će Grci polučiti puno uspjeha glede tog pitanja, premda se oko 600 brodova za Grke gradi u azijskim brodogradilištima. Kad je u pitanju Hrvatska onda treba reći da su naši otoci vrlo blizu kopnu i samo bi naši brodari s našom posadom i ubuduće morali imati isključivo pravo prevoziti putnike i teret između otoka i kopna. Na taj bi način jedno od naših brodogradilišta bilo stalno uposleno gradnjom putničkih brodova ili trajekata koji bi našim otočanima omogućili bolju povezanost s kopnom. Kako je grčka brodogradnja u ozbiljnijim problemima od hrvatske pružila bi nam se prilika ponuditi naše projekte za potrebe povezivanja grčkih otoka. Primjerice, grčko najveće brodogradilište Hellenic Shipyards mora vratiti 539 milijuna eura koje je dobilo kao ilegalnu potporu. Brodogradilište sa 1200 uposlenika trenutno gradi vojne projekte, a kompanija ThyssenKrupp ga prodaje kompaniji Abu Dhabi Mar iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Dr. sc. Ivica Tijardović, stručnjak za pomorstvo, autor je knjige 'Practical Ship Stability' i brojnih stručnih članaka u svjetskim pomorskim časopisima

Niste pretplatnik?

ključne riječi

Moje pretplate

komentari (1)

cone13:02
29.12.10.

ma mi mozemo cuda raditi, samo jednog lijepog dana.
Citiraj Ubaci link Podebljaj tekst Nakosi tekst Podcrtaj tekst
broj znakova: 4000 Pošalji poruku