Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) poslao je danas priopćenje u kojem se osvrće na aferu Pfizer. Priopćenje prenosimo u cijelosti:

“Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje pozdravlja raščišćavanje afere Pfizer koja je narušila ugled zdravstvenih djelatnika i zdravstvenog sustava u cjelini i zbog koje je javnost, nakon prve objave sumnji u potkupljivanje liječnika, s pravom bila ogorčena. Praksa odobravanja lijekova je trenutno na neusporedivo višem stupnju transparentnosti i znatno je strože regulirana kako se pojave iz prošlosti više ne bi ponovile. Naglašavamo da će HZZO surađivati u svim potrebnim istražnim radnjama vezano za ovaj slučaj koji se odnosi na period od 1997. do 2001. godine.

U odnosu na spomenuti period, način suradnje HZZO-a i farmaceutskih tvrtki čiji lijekovi se uvrštavaju na liste lijekova, znatno se promijenio. Više nema mehanizma po kojem farmaceutske tvrtke mogu potkupljivati liječnike u ugovornim ordinacijama i ustanovama HZZO-a otkako je, prije dvije godine, s tvrtkama potpisan Ugovor o etičkom oglašavanju lijekova.

Ugovorom se tvrtkama brani poticanje liječnika na propisivanje lijeka uz nagrađivanje u novcu ili drugim oblicima imovinsko-materijalne koristi, brane se promocije lijekova koje uključuju tvrdnje nedokazane znanstvenim istraživanjima, te ih se obvezuje da stručni skupovi koje organiziraju imaju primarno stručni karakter. Ugovor ograničava reprezentacijski iznos koji svaki nositelj odobrenja može potrošiti na pojedinog doktora na 1000 kn godišnje, te ograničava broj promotivnih posjeta liječnicima. Sankcije za nepoštivanje ugovora mogu biti i brisanje lijekova određene kompanije s listi lijekova HZZO-a.

Sve tvrtke koje daju prijedloge za uvrštenje lijekova na liste lijekova HZZO-a, dužne su potpisati s HZZO-om Ugovor o etičkom oglašavanju. U prošloj godini, 78 tvrtki koje su u tom razdoblju sa HZZO-om imale potpisan ugovor, prikazale su promotivne troškove u iznosu od 175 milijuna kuna, a HZZO vjeruje da su svi koji su za promotivne namjene farmaceutskih kompanija primili novac, ispunili sve svoje financijske obveze, te uredno uplatili porez na taj iznos u proračun Republike Hrvatske.

Kako lijek dolazi na liste lijekova

Da bi neki lijek bio uvršten na Osnovnu ili Dopunsku listu HZZO-a, farmaceutske tvrtke odnosno nositelji odobrenja za stavljanje gotovog lijeka u promet u Republici Hrvatskoj, moraju uputiti zahtjev Povjerenstvu za lijekove HZZO-a, dok konačnu odluku donosi Upravno vijeće HZZO-a.

Kriterij za podnošenje dokumentacije uz prijedlog za uvrštenje novih lijekova značajno je pooštren posljednjih nekoliko godina. Uz sve potrebne dokumente, farmaceutske tvrtke su dužne dostaviti HZZO-u popis država u kojima lijek ima odobrenje za stavljanje lijeka u promet, status lijeka u zdravstvenom osiguranju u najmanje 15 država EU i kliničko-farmakološko mišljenje s farmakoekonomskom analizom, te najmanje 5 znanstvenih radova koji dokazuju prednosti predloženog lijeka u liječenju u indikaciji za koju se lijek predlaže uvrstiti u listu lijekova. Zbog svih tih kontrolnih mehanizama aktualno Povjerenstvo za lijekova HZZO-a nije više u poziciji da može pogodovati farmaceutskim tvrtkama, već se isključivo vodi stavom struke vodeći računa o ekonomskom utjecaju na proračun. Postupak stavljanja lijekova na listu HZZO-a detaljno objavljuje na internetu, potpuno je transparentan i usporediv s praksama zapadnoeuropskih zemalja. Na internetskoj stranici HZZO-a objavljeni su članovi Povjerenstva za lijekove, te datumi i dnevni redovi sjednica Povjerenstva.

Kliničke studije i projekti u bolnicima izvan nadležnosti HZZO-a

Kliničke studije za ispitivanje lijekova farmaceutskih tvrtki koje se provode u zdravstvenim ustanovama odobrava državno bioetičko povjerenstvo. Taj dio poslovanja farmaceutskih tvrtki nije u nadležnosti HZZO-a, ali smatramo da je potrebno da HZZO bude informiran o aktualnim kliničkim studijama i njihovim provoditeljima. Stoga će HZZO će zatražiti od ugovornih zdravstvenih ustanova popis svih projekata i kliničkih studija koje se trenutno provode kako bi ubuduće imao uvid u suradnju ugovornih bolnica i farmaceutskih kompanija. Namjera je izbjeći situacije u kojima bi isti liječnik provodio kliničku studiju farmaceutske kompanije, a istovremeno bio potaknut da propisuje lijekove iste te kompanije.“

(pd)