Osječko-baranjski župan Vladimir Šišljagić i šef Delegacije EU Paul Vandoren/PXL
Ipak, dodao je Vandoren, Hrvatska se 1. srpnja 2013. godine neće probuditi u raju, već je pravi posao čeka nakon ulaska u EU. Direktor regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje Stjepan Ribić istaknuo je kako su Osijek i Osječko-baranjska županija iz fondova EU sufinancirali 211 projekata vrijednih 93 milijuna eura, a zamjenik ministra regionalnog razvoja i EU fondova Jakša Puljiz dodao da će Vlada RH inzistirati na jačanju sustava koji će omogućiti povlačenje još više novca iz Unije. "Osnivanje novog ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova Vladina je poruka da se želi stvoriti jak sustav fondova EU na centralnoj razini. Upravo je ministarstvo najprirodniji partner županijama i ono će financirati pripreme projekata za EU fondove", objasnio je Puljiz. No poseban će se naglasak staviti na odabir projekata pa će šansu dobiti oni koji donose konkurentnost i specijalizaciju regija na globalnom tržištu Europske unije. "Dokazali smo da znamo privući novac iz EU i radujemo se članstvu, jer ako danas možemo pisati projekte vrijedne dva milijuna eura, kao članica ćemo moći raditi na projektima vrijednim i do 100 milijuna eura. Upravo je to velika šansu za Slavoniju i Baranju, ali i za cijelu Hrvatsku. To je prilika da standard života građana podignemo na višu razinu", poručio je Ribić.
Vandoren je naglasio da će Hrvatska moći pristupiti znatno većim fondovima, ali to ne smije biti cilj, nego sredstvo budućeg razvoja. Svoja iskustva predstavili su Marita Salgrave, članica letonskog Vijeća i državnog ureda za reviziju, Daša Mozdikova iz Slovačke, voditeljica projekta regionalne razvojne agencije Nitra, Franc Gonc iz Slovenije, savjetnik za marketing regionalne razvojne agencije Mura, iz Mađarske Zoltan Pamer, voditelj odjela vanjskih poslova regionalne razvojne agencije Južnog Zadunavlja. Sjaak Boeckhout iz nizozemske konzultantske kuće Ecorys tvrdi da razvoj treba graditi na regionalnim prednostima i snagama, znati koji su nedostaci te poznavati konkurenciju. "Ne možete se baviti svime, morate imati zadane ciljeve koje nećete mijenjati, ali i biti realni. Posebno je važno učiti od drugih i imati dugoročnu perspektivu", objasnio je Boeckhout. Upozorio je na potrebu jačanja konkurentne prednosti jer će hrvatske regije u protivnom pomesti konkurencija. Kao glavne elemente regionalne konkurencije naveo je ljudske resurse, odnosno talente, inovacije i poduzetništvo. Tek će se time moći ostvariti rezultati u obliku novih zapošljavanja i prihoda.
Hermes
Priprema za korištenje strukturnih i kohezijskih fondova
Projekt HERMES projekt (IPA INFO 2009) vrijedan je 87.000 eura, od čega Unija financira gotovo 70.000 eura. U sklopu projekta građane se educiralo o temama koje pokrivaju poglavlja socijalne politike i zapošljavanja, zaštite okoliša, malog i srednjeg poduzetništva, regionalnog razvoja, poljoprivrede i ruralnog razvoja te pripreme za korištenje strukturnih i kohezijskog fonda. Osim Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje na projektu sudjeluju udruge Zeleni Osijek, Slap i HILS te talijanska regija Veneto.