Globalni fenomen
Bum toga tržišta započeo je prije 10-15 godina, a bio je globalni fenomen zahvativši sve razvijene zemlje svijeta. Bivši predsjednik američkih Federalnih rezervi Alan Greenspan kaže kako su razlog tome smanjene kamatne stope i mala inflacija na globalnoj razini nakon pada Sovjetskoga Saveza, što je potaknulo brza ulaganja u nekretnine. Sukladno tome rasle su i cijene. Tako je primjerice, prema podacima španjolske središnje banke, prosječna obitelj u toj zemlji prošle godine morala izdvojiti šest godišnjih zarada kako bi kupila dom, dok bi početkom 1990-ih ta ista obitelj morala izdvojiti svega tri i pol godišnje zarade za kupnju prostora za stanovanje. Hrvatsku još nije pogodio val, ako ga se tako može nazvati, pojeftinjenja nekretnina (iako se za sada u Europi radi zapravo o smanjenju za svega nekoliko posto ili čak i manje). Dapače, usprkos smanjenju, odnosno padu prodaje, cijene na našem tržištu i dalje rastu, pogotovo u zagrebačkoj regiji. Pad prodaje nekretnina može se pripisati i činjenici da su cijene sve više i više, dok platežne sposobnosti hrvatskih građana ostaju jednake. Također je problem i u činjenici kako je tržište stanova u Zagrebu poprilično ograničeno i kako nema dovoljno novoizgrađenih stanova koji su ipak zanimljiviji kupcima nekretnina. Primjerice, prema podacima internetskog portala za nekretnine Crozzila.com, u Zagrebu je cijena stana u novogradnji (ovisno o području grada) dosegla cijenu od minimalno 2000 eura po četvornome metru. Ovako visoka cijena nekretnina može se tumačiti kroz velik nesrazmjer ponude i potražnje nekretnina, pogotovo u urbanim područjima, jer se procjenjuje da samo Zagrebu nedostaje oko više desetaka tisuća stanova. Dostupnost stambenih kredita dovela je do znatno povećane potražnje za nekretninama koje na malom tržištu nekretnina diktiraju višu cijenu nekretnina. Na rast cijena zasigurno utječe i interes stranaca za kupnju nekretnina u Hrvatskoj - ulaskom Hrvatske u EU očekuje se znatan porast cijena nekretnina, osobito na Jadranu. Stanovnici EU imaju bolji životni standard jer građanin EU 15 (odnosno zemalja članica prije proširenja 2004.) ima tri i pol puta veću plaću od prosječnog Hrvata i njegova plaća dostatna mu je za četvorni metar stana s naglaskom da mu se kupovna moć konstantno povećava.
Tri plaće za četvorni metar
Hrvatski građanin mora izdvojiti više od svoje tri prosječne plaće za četvorni metar stana. Hrvatska je relativno jeftino tržište za građane Europske unije, što bi moglo dovesti do dodatnog porasta cijena nekretnina. Reciprocitet pri kupnji nekretnina za hrvatske građane je upitan jer su cijene nekretnina u zemljama članicama EU vrlo visoke. Nekretnine u Hrvatskoj precijenjene su i njihova realna cijena kreće se od 20 do 30 posto niže od tražene. Očekuje se da bi cijene nekretnina u Hrvatskoj mogle niskom stopom rasti do ulaska u EU (smanjuje se broj izdanih građevinskih dozvola), a nakon toga bi se trebale izjednačiti s prosjekom EU. Nove članice EU susrele su se s povećanjem cijena nekretnina od 30 do 40 posto, no i s povećanjem platežne moći koja u jednakoj mjeri, ne prati rast cijena nekretnina. Izvjesno je da će do rasta cijena nekretnina doći, no pitanje je koliko će biti potrebno vremena da se usklade cijene nekretnina s kupovnom moći građana.
Španjolska vodeća po novogradnji
Stranci se najviše zanimaju za nekretnine na Jadranu jer Hrvatska nudi lijep i čist krajolik i relativan mir. Velik interes i bum u izgradnji koji je vladao u Španjolskoj prije dvije godine splasnuo je i sve više građana EU želi pronaći nekretninu na mediteranskom području - zbog pristupačne cijene, lijepe i relativno netaknute prirode. Primjerice, u Španjolskoj je izgrađeno više od 750.000 stanova - više od nekretnina u Njemačkoj, Italiji i Francuskoj zajedno, a pokupovali su ih imućni Britanci, Talijani i Nijemci. No tržište nema prostora za ekspanziju pa se interes počeo pokazivati za druge mediteranske zemlje - Hrvatsku, Crnu Goru i Albaniju gdje su nekretnine, za pojmove građana EU, i dalje jeftine.