13. svibanj 2008.| Ksenija Puškarić
Hrvatski građevinari traženi u Njemačkoj
Unatoč dampinškim cijenama, Poljaci gube natječaje zbog nekvalitete
Iako Njemačka još ne razmišlja o ukidanju restrikcija za radnike iz novih članica Europske unije, hrvatski su radnici u toj državi i te kako dobrodošli, posebno građevinci. Tome u prilog govori i činjenica da je najveća vrijednost građevinskih radova koje su hrvatske tvrtke u prvih devet mjeseci prošle godine obavile u inozemstvu zabilježena u Njemačkoj u iznosu 529,8 milijuna kuna, od čega gotovo 134 milijuna na zgradama i 395,8 milijuna kuna na ostalim građevinama. Njemačko tržište najznačajnije je i po novim narudžbama s vrijednošću ugovorenih radova višom od 525 milijuna kuna, a samim tim sve je veća i potražnja za radnicima s hrvatskim državljanstvom. Jedna od tvrtki koja ima dva velika gradilišta u toj državi je Viadukt, koji već nekoliko mjeseci traži veći broj građevinskih radnika za poslove u toj državi, a upravo raspisuju natječaj za 150 novih. "Natječaj za radnike za Njemačku je u tijeku, a kako se povećava obujam posla, povećava se i potreba za našim radnicima. Zaposlili smo stotinjak ljudi koji su već na terenu, a i dalje ćemo zapošljavati", tvrdi Marija Marjanović, voditeljica kadrovskih poslova pri Viaduktu. Kako objašnjava Tonči Valjak, predsjednik Uprave Gospodarsko-interesnog udruženja INGRA-DET, prije desetak godina hrvatskih je radnika u Njemačkoj bilo oko 2500, ali s dolaskom Poljaka i njihovim dampinškim cijenama rada broj se naglo smanjio na stotinjak. "S promjenama njemačkih zakona poljske građevinske tvrtke su se prošle godine prebacile na druga tržišta, tako da su naše tvrtke ponovno postale atraktivne i perspektiva je i te kako dobra. U Njemačkoj je sada petstotinjak hrvatskih radnika, a uz nove poslove njihov će se broj sigurno povećavati", ističe Valjak i dodaje da su domaće tvrtke nedavno potpisale šest milijuna eura vrijedne radove.
Prema njegovim riječima, problem je jedino u tome što kvalitetnih građevinskih radnika s hrvatskim putovnicama nema na raspolaganju, ponajviše zbog građevinske konjukture u domovini. "Cijena rada za građevince se povećala i na domaćem terenu, tako da je razlika u plaći zasad još neznatna. No uz perspektivu novih poslova nadamo se da će se to u budućnosti izmijeniti", tvrdi Valjak. Inače, osim dampingom cijene rada, Nijemcima susjedi Poljaci nisu bili osobito simpatični ponajviše stoga što su nekvalitetno obavljali svoj posao, tvrde u Viaduktu."Nekoliko godina na građevinskim su natječajima pobjeđivali Poljaci, no u posljednje vrijeme bilježimo jedan novi trend. Iako su njihove ponude za natječaje na ko
je smo se i sami prijavljivali znantno jeftinije, poslove je na koncu potpisivao Viadukt. To svakako govori o njihovoj kvaliteti, odnosno o kvaliteti naše tvrtke i naših radnika", objašnjava Marjanović iz Viadukta. Zdenko Karakaš, direktor Udruge poslodavaca graditeljstva Hrvatske, objašnjava da su hrvatske građevinske tvrtke u Njemačkoj prisutne više od 35 godina, te da su u tom periodu stekle određeni ugled koji im i danas jamči nove poslove. Među njima se, kaže, posebno ističu Ingra, Viadukt i Tehnika. "Hrvatski građevinski radnici su među traženijom radnom snagom u Njemačkoj. Jedini preduvjet za Nijemce je da radnici koji rade na hrvatskim gradilištima u toj državi imaju hrvatske putovnice. Dakle, to ne mogu biti, primjerice, radnici iz hrvatskog susjedstva koji su vrlo česti na domaćim gradilištima", tvrdi Karakaš.
Od gastarbajtera do kontigenta
Poduzeća iz Hrvatske su prva iz zemalja iz srednje i istočne Europe prije više od 40 godina počela raditi u Njemačkoj. Bivša je država dobila kontingent od 10.000 radnih dozvola za "gastarbeitere". Hrvatskoj je pripalo čak 49 posto ukupnog tog bivšeg jugoslavenskog kontingenta.