Prosječna financijska imovina po stanovniku se više nego udvostručila u proteklom desetljeću. Tako se Hrvatska pozicionirala kao jedna od pet najbogatijih zemalja u Istočnoj Europi, uz Sloveniju, Estoniju, Češku i Mađarsku, pokazuje izvješće. No, Hrvatska je s godišnjom stopom rasta od 9,5 posto ispod prosjeka regije, koji iznosi 16,3 posto. Istočna Europa, koja čini 5,6 posto ukupnog svjetskog stanovništva, pokazala se najbrže rastućom regijom u svijetu u proteklom desetljeću. Ipak, stope rasta u Istočnoj Europi od 19 posto prije financijske krize su se nakon 2007. skoro prepolovile, dok su istovremeno rastuća tržišta Azije i Latinske Amerike ostala skoro netaknuta s prosječnim godišnjim rastom iznad 12 posto. Kao i lani, Švicarska predvodi top ljestvicu najbogatijih zemalja, zahvaljujući, između ostalog, svojoj snažnoj valuti. Švicarsku na određenoj udaljenosti slijede SAD, Japan, Danska i Nizozemska.
Allianzova analiza ukazuje da je prošlogodišnji izraženi oporavak štedišama donio dividende. Bruto globalna financijska imovina 2010. je porasla za 6,2 posto, na 95,300 bilijuna eura. Prethodni rekord s kraja 2007. je tako prvi put srušen. Međutim, snažan rast u 2010. ne može sakriti činjenicu da je ukupna dinamika bogatstva proteklih godina u opadanju. U razdoblju od 2000. ukupna financijska imovina rasla je po prosječnoj godišnjoj stopi od 4,1 posto, a rast po stanovniku od 3,2 posto još je sporiji. Slab razvoj posebice dolazi do izražaja u etabliranim industrijskim zemljama, u kojima je prosječan rast mnogo sporiji od globalnog prosjeka, a bruto financijska imovina po stanovniku na kraju 2010. je u prosjeku još uvijek ispod razine dostignute u razdoblju prije krize.
U apsolutnim okvirima, prosječne razlike u bogatstvu po stanovniku i dalje su ogromne. Nejednakost između bogatih i siromašnih se zapravo još više produbila u proteklom desetljeću, narastavši na gotovo 90,000 eura. Međutim, sve veći broj privatnih kućanstava iz siromašnijih zemalja uspio se svrstati u srednju klasu po globalnom bogatstvu. Izvješće, kao srednje bogate, definira zemlje s bogatstvom po stanovniku između 6.000 i 36.200 eura.
U cijelom svijetu, no posebice u bogatijim zemljama, primjetan je trend naginjanja ''sigurnoj'' imovini. Udio vrijednosnih papira u globalnom investicijskom miksu je opao za pet posto od 2000, dok su bankovni depoziti porasli za četiri posto. U Hrvatskoj je udio bankovnih depozita tradicionalno visok i krajem 2010. je iznosio oko 58 posto.
Rast privatnog duga se također usporio u protekle tri godine uslijed financijske krize. Hrvatski pokazatelj duga (dug privatnih kućanstava izražen kroz postotak BDP-a) se manje-više stabilizirao na nešto iznad 40 posto. Situacija je slična i na globalnoj razini. Nakon što je krajem 2007. dosegnuo svoj vrhunac, globalni pokazatelj duga je opao 3,5 posto, na 67 posto. Ove brojke, međutim, prikrivaju goleme regionalne razlike koje su u uskoj vezi s razinama bogatstva: privatna zaduženost je prije svega problem bogatih zemalja, gdje pokazatelj duga u prosjeku iznosi 88 posto. Nasuprot tome, pokazatelj duga siromašnijih zemalja je još uvijek na niskih 20 posto. Iste su razlike primjetne i u Istočnoj Europi. Zemlje članice Europske unije imaju pokazatelj duga od oko 40 posto, dok isti pokazatelj u ostatku regije iznosi 14 posto, pokazuje izvješće.
(pd)