Prema rezultatima analize mogućnosti optičkih mreža trgovačkih društava u javnom sektoru, koju je u rujnu 2003. izradio Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) iz Zagreba, proizlazi da Hrvatska ima velik i neiskorišten TK kapital u velikim javnim poduzećima. Štoviše, FER u toj studiji upozorava Vladu, kao naručitelja analize, da objedinjavanjem TK mreža javnih poduzeća može napraviti novu nacionalnu TK mrežu koja bi bila konkurentna T-HT-ovoj. Toga je svjestan Središnji državni ured za e-Hrvatsku. Naime, Miroslav Kovačić, čelnik tog ureda i zamjenik predsjednika Nadzornog odbora T-HT, u svojoj je prezentaciji na Ciscovoj konferenciji prije dvije godine naveo da optička mreža u vlasništvu javnih poduzeća predstavlja značajnu mogućnost za ubrzavanje razvoja, posebno izdvojivši HEP, HAC, Janaf i HŽ. Između ostalog, Kovačić je u tom kontekstu naglasio da postoji "mogućnost razvoja 'pravog' širokopojasnog prijenosa do 10 Mbps do kranjeg korisnika". Saborski zastupnik Tadić pak dodaje da ima drugačije iskustvo. "Vlada je u regulativi navela da bi javna poduzeća trebala svoje slobodne TK kapacitete nuditi na tržištu, ali na primjeru HŽ-a i Optime vidimo to ide sporo, odnosno da Vladin potez nije dao odgovarajuće rezultate. Prema mojim saznanjima nitko u regulatoru TK tržišta i Vladi ne zna koliko je optičkih mreža položeno, te zato tražim te podatke. TK mrežama javnih poduzeća trebala bi upravljati državna agencija kako zbog standardizacije, tako i zbog toga da izbjegnemo privatizaciju tih resursa i nejasnoće kao u slučaju T-HT-a", zaključio je Tadić.
HEP ima 2700 km optičke mreže
Iz analize koju je FER napravio za Vladu proizlazi da HEP posjeduje više od 2700 kilometara optičke mreže. HEP nadalje previđa povezati svoju optičku mrežu na osam mjesta sa Slovenijom, Mađarskom, BiH i Srbijom. Dobro izgrađenu optičku mrežu imaju još HAC uz autoceste, Janaf uz naftovod, te HŽ uz 14 željezničkih pravaca.