Stagnacija i u 2012.
Historijskim brojkama, ističe Slobodan Školnik, predsjednik Uprave tvrtke Fliba-Emmezeta, komentar ne treba. Potrošnja je, kaže, pumpana kroz nerealni priljev novca u zemlju, što od prodaje imovine što od zaduženja, malo od realno zaradjenog. Kada su ti izvori presušili, investicije stale zbog krize, a zaduživanje dosegnulo opasnu razinu, počeo je pad te nerealno visoke potrošnje, pa je maloprodaja u 2011. prema 2008. manja 15 posto. "Ono što ja nazivam 'ukupna kupovna moć' ili zbroj kupovne moči svih pojedinaca zabetonirana je na dnu i ne raste i u vrlo velikoj je korelaciji s kretanjem BDP-a. Broj zaposlenih najniži je od 2003., naznake da će rasti nema jer su projekcije BDP-a za 2012. tu negativne. Bez rasta BDP-a i rasta zaposlenih nema ni rasta kupovne moći, pa će ukupna maloprodaja u 2012. ostati na sličnim brojevima kao u 2011. Dakle, stagnirat će," zaključuje Školnik.I Dražen Lulić iz konzultantske tvrtke Caper ocjenjuje da "nema prevelikog prostora za optimizam" te podsjeća "sve stavke koje utječu na raspoloživi dohodak stanovništva imaju nepovoljan trend, pa je realno očekivati daljnju stagnaciju, a možda i pad maloprodajne potrošnje i u 2012., pogotovo kod neesencijalnih dobara". Lulić posebno upozorava na trendove potrošnje u nespecijaliziranim prodavaonicama s pretežnom ponudom prehrambenog asortimana. U 2006. bilježile su na godišnjoj razini realni rast 5,1 posto, godinu poslije čak 9,1 posto. Već 2008. prema 2007. rast pada na samo 2,7 posto, da bi u 2009. prvi put bio iskazan u negativnom (-3,8%) iznosu, što je nastavljeno i kroz 2010., ali u nešto blažem (-2,2%) obliku. Ukupan rezultat za 2011. još mu nije poznat no, prvih 11 mjeseci, iznosi Lulić, donijelo je tek skroman (+0,6%) oporavak potrošnje u prehrambenom segmentu.
Dotaknuli dno
Profesorica na katedri za trgovinu zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta Blaženka Knežević podsjeća da kod potrošnje u trgovini na malo u Hrvatskoj najveći dio odlazi na živežne namirnice, oko 30 posto, što je znatno više nego u Sloveniji i Austriji i svjedoči da se najveći broj kućanstava zapravo fokusira na zadovoljavanje temeljnih životnih potreba. "Jednaka razina potrošnje u recesijskim godinama indicira da je dosegnut onaj moment u kojem većina građana više nema prostora za daljnje 'kresanje' osobne potrošnje bez ugrožavanja zadovoljavanja temeljnih životnih potreba," upozorava Knežević.
Uz ovakav BDP
Nema naznaka rasta
I kretanje neto plaća u nacionalnim okvirima ne gaji optimizam. Prosječna neto plaća u prosincu 2006. iznosila je 4735 kuna i do isplate u studenom 2011. narasla je na 5729 kuna. Najava premijera Zorana Milanovića da očekuje blagi rast BDP-a u 2012. od oko 0,8 posto, primarno kroz povećanje investicija potvrđuje da zapravo ni u Vladi ove godine ne očekuju rast ni javne, ali ni privatne potrošnje.
Bez rasta BDP-a i rasta zaposlenih nema ni rasta kupovne moći
Slobodan Školnik, Fliba-Emmezeta
U prvih 11 mjeseci 2011. skroman je oporavak (+0,6%) potrošnje u prehrambenom segmentu
Dražen Lulić, Caper