O svojoj trećoj knjizi “Funky Business zauvijek – kako uživati kapitalizam” govori Kjell A. Nordström
Je li se svijet tako značajno promijenio deset godina nakon objavljivanja vaše prve knjige Funky Business?
Naša društva, kao i poslovna okruženja, u stalnoj su mijeni. U neku ruku to je i prirodno za liberalnu, otvorenu, demokratsku tržišnu ekonomiju. Svaka promjena u društvenoj okolini odrazit će se i na poslovnu zajednicu. Ključni pokretači promjene i dalje su informacijska tehnologija i globalizacija. To su dvije snage koje su nas prisilile da ponovno promislimo o gotovo svakoj ljudskoj aktivnosti. Pod informacijskom tehnologijom smatram svaki uređaj, alat ili koncept koji može biti iskorišten za procesuiranje ili prijenos informacija. Kada govorim o globalizaciji, mislim na činjenicu da je sve više država širom otvoreno prema svijetu.
Koje su glavne razlike donosi 'Funky Business zauvijek'?
Mogao bih reći kako postoje dvije temeljne stvari koje „Funky Business zauvijek“ čine drugačijim od originalnog „Funkya“. Kao prvo, posljednja je knjiga osvježena u svakom pogledu i pretvorena u nešto što je u skladu s vremenom. Drugo, a možda još i važnije, posljednja nam knjiga dopušta pogled unatrag kako bi vidjeli koliko smo u prvoj knjizi bili u stanju analizirati i predvidjeti kritične promjene u poslovnom svijetu. Kada smo se osvrnuli na predviđanja u prvom „Funkyu“, moram reći da smo tada napravili sjajan posao... čak smo naglasili djelovanje ultramodernih terorista, poput Osame bin Ladena. A to je bilo dvije godine prije 11. rujna!
Je li 'Funky Business zauvijek' poslijerecesijska knjiga?
Prije ili poslije recesije, želja nam je uvijek bila pisati knjige koje su neovisne od mogućih kratkoročnih fluktuacija. Naša je ambicija prije svega sagledati i analizirati temeljne promjene i principe. Stoga je „Funky zauvijek“ u neku ruku i pred, ali i poslijerecesijska knjiga.
Kjell A. Nordström i Jonasom Ridderstrale, proroci novoga poslovnog doba
Očekujete li bolju prodaju nove knjige na američkom tržištu, jer je prva tamo podbacila?
Ne mislim da će posljednja knjiga biti bestseller u Sjedinjenim Državama. Postoje dva osnovna razloga za to. Prvi je taj što su Amerikanci više zainteresirani za džepne knjige i knjige za samopomoć nego za poslovnu literaturu. Nadalje, da bi prodavali knjige u SAD-u morate obići cijelu zemlju i medijima predstaviti sebe i knjigu. Mi jednostavno nismo imali mogućnosti, zbog obiteljskih obaveza, utrošiti četiri ili šest mjeseci na američku turneju.
Navodite General Electric Capital kao primjer kako su 'meke usluge', poput financiranja, sve važniji dio poslovanja tradicionalnih industrijskih korporacija. Znači li to da će za deset godina ustvari postojati banke koje, između ostaloga, proizvode i hladnjake, mlazne motore ili automobile?
Ne, ne mislim da će se banke preusmjeriti na proizvodnju ili da će se industrijske tvrtke općenito okrenuti financijama. U nekom dužem roku vjerujem da će doći do specijalizacije rada.
Rekli ste kako su Lenjin i Marx imali pravo jer radnici u 21. stoljeću posjeduju sredstva za proizvodnju, a to je mozak. Smatrate li se ljevičarem, liberalom ili nešto posve drugo?
Mislim da je prilično jasno da smo Jonas i ja ono što se u većini država naziva liberalima. Obojica zagriženo vjerujemo u znanost i otvorenu liberalnu, demokratsku tržišnu ekonomiju. Ekonomiju zapadnoeuropskoga tipa, prije nego američkoga.
Kakvu ulogu u novoj 'funky ekonomiji' imaju mala, tranzicijska gospodarstva poput hrvatskoga? Što biste savjetovali hrvatskim poslovnim ljudima?
Posljednjih 20 do 30 godina bilo je sjajno za male, otvorene ekonomije. Neke od najdinamičnijih gospodarstava na svijetu prilično su male države: Luksemburg, Singapur, Finska, Kostarika... Veličina nije najvažnija stvar danas. Moj savjet hrvatskim poslovnim ljudima i ženama glasi – izađite iz Hrvatske! Što god radili, radite za veće tržište. Usudite se misliti veliko. Izvoz je ključ uspjeha!
Nada i informacija
Pišete kako su internet i računalni hardver postali dostupni cijelom čovječanstvu. No, što je s Afrikom i dijelom arapskog svijeta i kakva je njihova ekonomska i socijalna budućnost?
Globalizacija i pristup informacijama su polako, ali sigurno prodrle u gotovo svaki dio svijeta. Možda je samo Sjeverna Koreja iznimka. Afrika i dio arapskih zemalja u posljednjih 20 godina kretale su se u pravom smjeru. Iznimno sporo, tri koraka naprijed, dva koraka nazad. No, ovo je i dalje otvoreni, transparentni svijet koji može pružiti nadu tim državama. Protivnici globalizacije, nacionalisti i antidemokrati nemaju ništa za ponuditi tim državama. Globalizacija i relevantne informacije njihova su nada.
U knjizi naglašavate važnost socijalnih mreža. Hoće li društvene mreže poput Facebooka ili Twittera u sljedećih deset godina zamijeniti tradicionalne tiskane i televizijske medije?
Da, da i da. Naravno, ljudska interakcija, jer su upravo to društvene mreže, nastavit će rasti. Hoće li Facebook ili Twitter biti upravo te platforme, ne mogu reći, ali je gotovo sigurno da ćemo komunicirati sve više i više. Svatko tko posjeduje mobitel ili računalo ustvari posjeduje TV ili radio stanicu i može emitirati informacije ostatku svijeta kao što može primati sadržaj iz bilo kojeg dijela svijeta.