Smatrate li dobrim prijedlog HAT-a po kojem će oni odrediti cijene korištenja DTK, prikupiti novac i zatim ga nakon odluke kome pripada dati vlasnicima?
- Kojom odlukom je HAT proglašen financijskom institucijom za skupljanje i transfer novca? U kojemu hrvatskom zakonu to piše? Čine sve da rade sve poslove osim onih koje im nalaže Zakon o telekomunikacijama. Spavali su gotovo dvije godine. Probudili su se nakon moje inicijative da se konačno sredi stanje s DTK. Dvije godine gledali su "vikend-nerede" u našim gradovima i nisu poduzeli ništa. Zbog čega su pokrenuli raspravu u ove ljetne dane, dane godišnjih odmora? Samoinicijativno! Ne, nego zbog moje inicijative i inicijative 22 hrvatska grada. Agencija nije stvorila problem DTK. Agencija nije ta koja će riješiti problem DTK, bilo vlasnički ili prava služnosti, a najmanje da će oni u HAT-u planirati komunalni, a time i telekomunikacijski razvoj naših gradova! HAT je koordinator između operatora i nadzornik i regulator cijena telekomunikacijskih usluga, a upravo taj posao ne radi nikako.
Jeste li se ipak uključili u javnu raspravu o DTK koja se vodi na stranicama HAT-a i što ste napisali, tj. koje je po vama najbolje rješenje?
- U svakoj raspravi ću sudjelovati. Tekst je gotov. Čekam neke pravne provjere i provjere nekih tehničkih normi usmjerenih konačnom rješenju o DTK i novim tehnologijama. Mreža DTK je devastirana. Od dolaska DT-a ništa se nije radilo na modernizaciji i održavanju sustava. Novim operatorima HT je u vrijeme demonopolizacije telekom tržišta naplaćivao iznajmljivanje DTK za 7 kuna po dužnom metru. Za taj iznos HT sigurno nadalje kontrolira stanje na tržištu, a HAT šuti. Liberalizacijom telekominikacijskog tržišta DTK se još više troši, a nitko ne izdvaja ni kune za održavanje i razvoj. Morala sam pokrenuti akciju preuzimanja DTK u ruke jedinica lokalne samouprave. Smatram tu ideju najboljim rješenjem za budućnost telekomunikacija u Hrvatskoj, kao pretpostavku jeftinijeg telefoniranja i korištenja novih usluga na tržištu koje trebaju i građani i gospodarstvo. DTK je komunalna infrastruktura i njegovo održavanje treba spadati pod lokalnu komunalnu djelatnost i koordinaciju.
Tatjana Holjevac
Što se radi u gradskoj tvrtki Digitalni grad kada oni ne ispunjavaju funkciju naplate i održavanja DTK? Tko je kriv što Digitalni grad ne obavlja svoju primarnu funkciju i hoćete li ukinuti tvrtku ako vanjski arbitar sugerira da je DTK vlasništvo T-HT-a?
- Digitalni grad ne ispunjava svoju funkciju jer je njegov rad blokiran usmenom naredbom ili preporukom nekih članova Vlade da se Digitalni grad uspori dok Vlada ne proda ostatak HT stranom partneru - DT-u. Rukovoditelj zagrebačkoga Digitalnog grada pripremio je sve projektne pretpostavke za jednu od mogućih opcija utvrđivanja vlasništva nad DTK-om. Ako Vlada kaže da je ugovorom o prodaji HT-a prodan i DTK, gradit ćemo novu mrežu DTK i optike koju ćemo po nižim cijenama iznajmljivati svim operaterima. Nametnut ćemo se kao konkurencija HT-u u tom, ne u operatorskom smislu. Imamo rješenje ako Vlada podrži ovu sramotnu odluku da HAT postane financijska institucija. Moramo znati da HAT-ov prijedlog vraća Hrvatsku 10 godina unazad, posebno prilikom razvoja širokopojasne mreže. Ne možemo u Zagrebu održavati DTK, komunalnu infrastrukturu koju uz blagoslov Vlade svojata HT. Zagreb nije u sporu s HT-om. Mi tražimo rješenja od Vlade.
Mogu li inozemni konzultanti donijeti pravovaljanu odluku o vlasništvu nad DTK-om?
- Angažiranje vanjskih arbitara je nepotreban posao. Nema spora između Vlade i HT-a. Među njima vlada ljubav. Što će se roditi iz te ljubavi, teško je prognozirati jer je sljedeća godina izborna godina. Vanjski konzultanti i arbitri se unajmljuju kada se strane u postupku ili potpisnici ugovora ne mogu složiti u tumačenju sadržaja teksta. U konkretnom slučaju slažu se godinama, a mi imamo najviše cijene i zastarjelu tehnologju komuniciranja.
Kolike bi trebale biti naknade za korištenje DTK u Zagrebu i treba li naplatiti dosadašnje korištenje DTK ili početi ispočetka?
- Zalagala sam se i ubuduće ću se zalagati da cijena iznajmljivanja bude niža nego što danas HT naplaćuje DTK. HT iznajmljuje DTK novim operatorima po cijeni od oko sedam kuna po dužnom metru. Kako novi operatori mogu biti konkurentni? Građani će "osjetiti" na svojim računim za telekomunikacijske usluge promjene koje predlažem. Ideja je, ljudi u SNL-u, mojoj političkoj stranci, da se kune koje bi se naplatile od 1998. do danas, bilo pravima vlasništva ili pravima služnosti, vrate našim građanima koji su skupo plaćali telefonske priključke. Za sada je teško procijeniti koliki bi prihodi od tih prava bili, kao i izabrati model povrata. Mogućnost je novac vratiti direktno kao što su učinili u Sloveniji ili nižim telekomunikacijskim računima. Taj dio još treba razraditi.
Unatoč početnom jedinstvu, čini se da se zbog DTK niste uspjeli do kraja sporazumjeti s partnerom SDP-om. Niste pristali na predložene cijene, ne slažete se s odgodom naplate, bilo je trzavica trebaju li gradsku optičku mrežu koristiti i drugi operatori, a ne samo grad. Kako vidite daljnju suradnju s Milanom Bandićem?
- Dok god se realiziraju projekti programskog sporazuma, neće biti problema s Milanom Bandićem i s projektima poput Holdinga: preuređenje prometnica i izgradnja novih, pripreme za izgradnju lake gradske željeznice i ubrzavanje protoka sadašnjega javnog prometa, izgradnja javnih garaža, rekonstrukcija gradskih trgova, koordinacija radova da se ne kopaju ulice više puta, pripreme za saniranje komunalnog otpada i pripreme za izgradnju termoelektrane na komunalni otpad. Puno se radi u Zagrebu. To su i projekti za koje sam se zalagala u predizbornoj kampanji. Imamo zastoj u realizaciji dijela programskog sporazuma - završetak ili odustajanje od bolnice u Blatu. Ali tu je najmanje kriv Milan Bandić. Kada je u pitanju telekomunikacijska infrastruktura, došlo je do nesuglasja. Većina problema nastala je zbog nerazumijevanja materije. Telekomunikacijska nova tehnologija za mnoge u poglavarstvu je velika nepoznanica. Do prije desetak godina političari nisu trebali znati ništa o telekomunikacijama, sve poslove realizirao je HT. Svi učimo. Vjerujem da će i ekipa oko Milana Bandića telekomunikacije, upravljanje, održavanje i izgradnju brzo naučiti.
Najavili ste još jedan sastanak gradova, ali i prvi u kojemu je 22 grada zatražilo da im se prepusti DTK nije imao utjecaja na Vladu. Ima li svrhe još jedanput napisati svoje želje kada one nisu polučile rezultate?
- Nisam najavila još jedan susret s gradovima! Najavila sam susret s operaterima, da čujem i da javno prezentiramo koji su problemi kod onih koji našim građanima moraju osigurati jeftinije telefoniranje i niže cijene novim telekomunikacijskim uslugama. I taj susret bi se trebao održati početkom rujna. Novi susret s većim gradovima bio je obećanje izaslanstva predsjednika Vlade koje su činili ministri Dropulić i Kalmeta te državni tajnik Kovačić. Posljedica susreta predsjednika vijeća i gradonačelnika 22 grada je i ova akcija HAT-a. Da nije bilo susreta u Zagrebu, ljudi u HAT-u šutjeli bi i dalje, a stvari bi ostale nepromijenjene. Da Skupština grada Zagreba nije donijela odluku o formiranju gradskog poduzeća Digitalni grad, Vlada ne bi angažirala ni strane konzultatntske kuće da utvrdi što piše u Ugovoru o prodaji HT-a DT-u.
Po povratku iz Stocholma kao da niste bili svjesni kakva će lavina problema nastati zbog DTK i kao da ste preskočili tu prepreku i odmah najavili gradnju optičke mreže.
- Grad Zagreb, a i cijela Hrvatska, nema alternative daljnjeg razvoja gospodarstva i informacijske ekonomije ako Vlada ne osigura pretpostavke za razvoj principa Fiber to the home (svjetlovod-optika u kuću, op. a.). Preduvjet je svakako upravljanje DTK-om na način kako su to riješili gradovi u Europi. Znala sam da Vlada ništa ne poduzima. Kako bi se zaustavila stagnacija RH u području telekomunikacija i informatike, moramo se više koristiti iskustvima Europe ako želimo u EU. Poduzeće Digitalni grad ustrojeno je po uzoru na takva gradska poduzeća u Europi. Da je bilo više poznavanja problematike u oblasti telekomunikacija u poglavarstvu, poduzeće bi danas radilo punom parom.
Organizacija SNL-a na jesen
Osnovali ste stranku Sjedinjene nezavisne liste, u kojoj su članovi i nakon nekoliko mjeseci samo ljudi s vaše liste? Mnogi to smatraju potpunim fijaskom i pogrešnom procjenom, jeste li zažalili zbog tog poteza?
- Da bi jedna ozbiljna politička stranka počela živjeti, potrebno je najmanje godina dana. U desetak županija novi članovi čekaju početak javnog djelovanja. Oni će se sjediniti u regionalne podružnice, a sjedinjenje čekaju i nositelji mnogobrojnih nezavisnih lista koje su ostvarile zapažen rezultat u lokalnim izborima. Na sjednici Upravnog odbora SNL-a donesena je odluka da se u javnost s novom organizacijom ide ujesen. Podsjećam da je osnivanje SNL-a dočekano na medijski nož. Nisam učinila ni jednu pogrešku, uloženo je puno truda i organizacijskih sposobnosti. Sjedinjujemo ljude znanja, sposobnosti i rezultata, sjedinjujemo i nositelje nezavisnih lista. Koliko će stranka imati članova? To ćemo vidjeti. Mi smo stranka programa i ljudi koji realiziraju obećanja.
U politici premalo znanja
I nakon godinu dana stječe se dojam da se ponajbolje ne snalazite u funkciji predsjednice skupštine. Je li politika teža nego što ste mislili?
- Znala sam da je politika to što je, ali nisam znala da je u politici tako malo znanja. S toliko znanja gospodarstvo bi odavno propalo. U Skupštini je veliko političko nadmudrivanje i korištenje poslovne mogućnosti, kao i u Saboru. Puno je verbalnog sukoba preneseno iz saborskih klupa jer je puno članova i u Skupštini i u Saboru, ali sukoba ima i iz prošlog mandata rada ove Skupštine. Možda se tu ne snalazim!? Iza takvih riječi nema rezultata. Ja sam cijelog života operativac koji sa suradnicima realizira konkretan posao. Ostat ću i ubuduće na tim pozicijama. Tko i kada ima prava na replike i ispravke krivog navoda, ostat će i dalje moje nerazumijevanje beskorisne politike u kojoj se, kako vi kažete, ne snalazim. Čelno mjesto u Skupštini koristit ću na dizanju integriteta Skupštine i svih njezinih zastupnika. Poticat ću svaku ideju i projekte ma s koje strane dolazili.