Izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku u prvom tromjesečju ove godine iznosila su 434,2 milijuna eura, što je samo malo manje od razine ulaganja ostvarene u istom razdoblju prethodne godine, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke.
Analitičari središnje banke pritom ističu kako je došlo do promjena u strukturi inozemnih ulaganja u prvom tromjesečju i to u korist izravnih vlasničkih u odnosu na izravna dužnička ulaganja. “Tako su u odnosu na isto razdoblje 2009. godine blago porasla nova vlasnička ulaganja, pri čemu se ističu ona ostvarena putem dokapitalizacije u financijskom sektoru. Osim toga, porasle su i zadržane zarade stranih vlasnika domaćih poduzeća, dok je, s druge strane, u odnosu na prvo tromjesečje 2009. zabilježen zamjetno niži iznos dužničkih izravnih ulaganja”, objašnjava se u najnovijem tromjesečnom Biltenu HNB-a.
Statistika izravnih inozemnih ulaganja koju je danas na svojim internet stranicama objavila središnja banka, pokazuje da su vlasnička ulaganja u prvom tromjesečju ove godine iznosila 237,3 milijuna eura, a ostala ulaganja (koja obuhvaćaju trgovinske kredite, kredite, te valute i depozite) su iznosila 123,1 milijun eura. Zadržane su zarade u prvom tromjesečju ove godine iznosile 73,8 milijuna kuna, dok se u istom razdoblju lani bilježio odljev, odnosno povlačenje zadržanih zarada.
Po djelatnostima i u prvom tromjesečju ove godine najviši iznos inozemnih izravnih ulaganja, 246,9 milijuna eura, bilježi bankarski sektor, a slijede s iznosom od 81 milijun eura trgovina na malo te sa 69 milijuna eura ostale poslovne djelatnosti. Po zemljama, Austrijanci su i nadalje najvažniji ulagači u Hrvatsku sa 195,8 milijuna eura u prvom tromjesečju, dok su ulaganja iz Njemačke iznosila 90,4 milijuna eura, a iz Nizozemske 70,2 milijuna eura.
Po podacima HNB-a, inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku u proteklih nešto više od 17 godina, od 1993. do kraja prvog tromjesečja ove godine, iznosila su 24,4 milijarde eura. Pritom se više od 35 posto tih ulaganja odnosilo na ulaganja u hrvatski bankarski sektor s obzirom da je iznos ulaganja u financijsko posredovanje, osim osiguravajućih i mirovinskih fondova iznosio više od 8,6 milijardi eura.
Stranci su u proteklih više od 17 godina više od 2,6 milijardi eura uložili u hrvatsku trgovinu na veliko i posredovanje u trgovini, a slijede proizvodnja naftnih derivata s iznosom 1,62 milijarde eura, proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda sa 1,61 milijardi eura, pošta i telekominikacije sa oko 1,4 milijarde eura, itd. Najviše su u Hrvatsku u tom razdoblju ulagali gospodarstvenici iz Austrije (6,4 milijarde eura), Nizozemske (4,2 milijarde), Njemačke (2,9 milijardi), Mađarske (2,3 milijarde eura), itd.
(Hina/pd)
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Inozemna ulaganja su mnoge prevarila u Hrvatskoj .Došlo je do privida da ima novca i svi su počeli trošiti .Hrvatska u privrednom pogledu najslabije stoji u regiji .Poljoprivreda ,industrija i usluge su upropaštene . U poljoprivredi se proizvodi malo i skupo .Seljaci su stari i naobrazovani i traže poticaje i visoke cijene .Ako to ne dobiju blokiraju ceste .U industrij kriza je u željezarama , brodogradilištima , metalnoj ,tekstilnoj i drvnoj industriji . U sektoru usluga turizam je važan .Nestala su radnička , školska i ferijalna odmarališta . Grade se hoteli sa što više zvjezdica a cijene svega se dižu u nebesa . Hrvatska je najskuplja turistička destinacija u svijetu . Cijene su zapadno-europske a kvalitet usluga nešto iznad afričkih .Korupcija je uzela monstruozne razmjere . Svi traže novac i mito počev od policajaca i carinika na granici .Za 15 godina 1995-2010 Hrvati su uspjeli sve da uprskaju .
Uključite se u raspravu