5. studeni 2007.| Jadranka Dozan
HNB će destimulirati kreditiranje građana
U HNB-u razrađuju rješenja koja će učiniti manje profitabilnim kredite građana, a intencija je da se više potakne kreditiranje malih poduzeća
Zaredala izvješća vodećih banaka o poslovanju u prvih devet mjeseci ove godine nameću zaključak kako banke i u uvjetima strožeg regulatornog okvira ostvaruju veoma solidne rezultate. Iz samih banaka, doduše, često se čuje kako su u segmentu novih plasmana računice sve tješnje i kako financijski rezultati dijelom odražavaju val dokapitalizacija (a one vlasnicima narušavaju pokazatelje poput povrata na kapital). To, međutim ne mijenja bitno ocjenu da većina vodećih banaka zasad solidno manevrira i prilagođava se ograničenjima, a prve objave rezultata malih banaka većinom odražavaju i njihov nešto uži manevarski prostor. Uz dokapitalizacije, banke su se u području izvora više trudile oko domaće štednje. U plasmanima bi se također moglo izdvojiti nekoliko tipičnih preferencija. Zamjetno je da su velike kompanije u većoj mjeri skretane na izravno zaduživanje u inozemstvu, a tako oslobođen kreditni potencijal većina je banaka u većoj mjeri usmjerila na isplativije kreditiranje građana, dok je znatnije usporen rast kredita poduzećima, posebice onim manjima. Usto, banke su se mahom fokusirale i na poslove koji im osiguravaju izdašnije nekamatne prihode (naknade i provizije, zarade od ulaganja u vrijednosne papire i sl.) Spomenute strukturne promjene kao neki od uočljivijih efekata restriktivnih mjera središnje banke ovih se dana u HNB-u pomno analiziraju u sklopu šireg sagledavanja stanja i dosadašnjih rezultata postojećih mjera, koje će pak poslužiti kao baza za (re)definiranje budućeg regulatornog okvira. U HNB-u doznajemo da bi se već idući tjedan mogli znati i neki konkretnije pojedinosti operativnih mjera koje će uslijediti i koje bi trebale determinirati kreditnu aktivnost banaka u idućih godinu dana.
Guverner Rohatinski
Pojednostavljeno, polazište je sljedeće: ako se velika poduzeća uvelike preusmjeravaju na izravno zaduživanje 'vani' i druge oblike financiranja, ostaju manji poduzetnici i stanovništvo. Kako su banke dosad prednost u kreditiranju davale građanima nauštrb malih poduzeća, HNB-ova revizija mjera vodit će se ekonomskom logikom koja bi trebala utjecati na te preferencije. Dakle, valja očekivati određeni troškovni udar na kredite stanovništvu kojim bi se oni učinili manje profitabilnima, a to znači i svojevrsni poticaj kreditiranju poduzetništva. Ograničenja rasta kreditne aktivnosti i dalje će biti na snazi, a prema svemu sudeći dosadašnji će 12-postotni rast kredita koji ne uključuje dodatne troškovne namete ostati kostur na koji će se nadograditi neki novi elementi. U skorašnjem redefiniranju kreditnih limita moglo bi se tako očekivati i ugrađivanje određenih parametara koji bi se referirali na strukturu pasive, odnosno na udjel domaćih izvora financiranja. To bi u osnovi olakšalo pozicije banaka s malim udjelom inozemnih izvora, a kako je takvih razmjerno više među malim domaćim bankama, moguće je da će nove mjere njima donekle povećati manevarski prostor. No, iako je dvadesetak malih banaka nedavno pismom HNB-u iznijelo glavne odrednice njihova položaja, valja reći da ni male banke nisu homogena skupina. Tako ni u tom slučaju, kako to obično biva, nije realno očekivati rješenje koje će svima odgovarati.
Zaba i PBZ: Dokapitalizacije, dividende
U Zagrebačkoj banci za devet su mjeseci iskazali neto dobit u iznosu 850 milijuna kuna, što je u odnosu na lanjsku devetomjesečnu dobit čak 37,5 posto više. Kao jedan od važnijih doprinosa pritom se navodi upravo rekordna dokapitalizacija banke. Visokih 27,5 posto u Zabi je bio i porast ukupnog prihoda (na 2,38 milijardi kuna), pri čemu znatno veća stopa rasta nekamatnih prihoda nudi dio odgovora o prilagodbama kreditnim ograničenjima. Na razini grupe Zaba bilježi slične proporcije rasta, a solidne pokazatelje nedavno je obznanila i grupa Privredne banke kao prvog konkurenta. Ona je, naime, iskazala 820 milijuna kuna dobiti poslije oporezivanja ili za trećinu više od istog lanjskog razdoblja. Osim efekata dokapitalizacije povedene prošle jeseni, PBZ grupa je popriličan rast objasnila i sa 142 milijuna kuna primljenih dividendi od svojih članica. Ukupne kamatne prihode PBZ je uvećao 20-ak posto, dok su mu neto kamatni prihodi zbog istodobna povećanja kamatnih rashoda zabilježili porast od 15-ak posto. No, poput Zabe, i PBZ bilježi i brži rast nekamatnih prihoda; od provizija i naknada uvećani su 30-ak posto.