Preliminarni podaci središnje banke o Platnoj bilanci RH potvrdili su uobičajen deficit u prvom tromjesečju, pišu Raiffeisenovi analitičari.

Izvor: HNB / RBA

U skladu s njihovim očekivanjima manjak na tekućem računu iznosio je 1,7 milijardi eura što je 59,7 milijuna eura viši deficit u odnosu na isto tromjesečje lani (+3,7 posto). Udio tekućeg računa u BDP-u iznosi 1,1 posto i predstavlja blago pogoršanje u odnosu na kraj 2011. kada je dosegnuo povijesni minimum od 0,97 posto (revidiran zbog revizije podataka o BDP-u i platne bilance).

Ipak , omjer deficita platne bilance i BDP-a i dalje nalazi na bitno nižim razinama u odnosu na pretkrizna razdoblja, a posljedica je dominantno relativno niske razine uvoza roba pod utjecajem dugotrajnog pada domaćeg gospodarstva i smanjenja domaće potražnje.

Promatrano po podbilancama manjak je ponovno najvećim dijelom generiran na računu roba koji je u prvom tromjesečju iznosio 1,6 mlrd. eura (godišnji rast od 108 mil. eura ili 7 posto), a posljedica je blagog pada prihoda na osnovi izvoza roba (-1,3 posto) uz istovremeni rast rashoda utrošenih za plaćanje uvoza roba (+2,1 posto). Usporavanje i pad gospodarstava nasih najvažnijih trgovinskih partnera uz istovremeno proces restrukturiranja pojedinih izvoznih industrija (brodogradnja, kemijska industrija) utjecao je na pad izvoza roba i priljeva deviza po toj osnovi, stoji u analizi. Ukupan prihod od izvoza roba u prvom tromjesečju iznosio je 2,2 mlrd. eura odnosno 29 mil. eura manje no u istom razdoblju lani. Istovremeno rashodi uvoza roba porasli su za 79 mil., na 3,85 mlrd. eura.

Na računu usluga nastavljaju se razmjeno povoljna kretanja pa je i suficit od 197 mil. eura na godišnjoj razini zabilježio povećanje (40 mil. eura ili 25,7 posto). Povoljna kretanja primarno su posljedica kretanja na podstavci putovanja odnosno priljeva deviza na osnovu turizma sto je bilo i očekivano obzirom na dobre pokazatelje o broju dolazaka i noćenja turista, pojašnjavaju analitičari. Ipak treba napomenuti da je priljev deviza na osnovu turizma u prvom tromjesečju na razini cijele godine relativno skroman i čini svega 2 do 4 posto ukupnog godišnjeg priljeva deviza od turizma.

Ono što je primjetno je nastavak pogoršanja na računu dohotka na kojem se evidentiraju isplate dohodaka (dividendi, kamata i ostalih oblika prinosa) po osnovi držanja financijske imovine izmedu rezidenata i nerezidenata. Deficit na ovom računu iznosio je 520 milijuna eura, odnosno 20,4 milijuna eura vise no u istom razdoblju lani (+4,1 posto). Tekući transferi bilježe uobičajen suficit koji je u prvom tromjesečju ove godine iznosio 277,5 milijuna eura te je na godišnjoj razini viši za 11 posto odnosno za 28,3 milijuna eura.

Na kapitalnom računu primjetno je da su inozemna izravna ulaganja u prvom tromjesečju u potpunosti izostala pa izostaje i najpovoljniji oblik financiranja deficita platne bilance, ističe se u analizi.

U nastavku godine analitičari očekuju blago pogoršanje vanjske neravnoteže. Izvoz roba dosegnuo je pretkrizne razine, a pri postojećoj strukturi niti nema potencijala za značajniji rast, navode iz RBA. Usporavanje gospodarstva Europske unije pojačat će nepovoljna kretanja u vanjskotrgovinskoj razmjeni. S druge strane ne treba očekivati ni bitniji oporavak uvoza obzirom da rast nezaposlenosti, stagnacija realnih dohodaka, razmjerno visoka zaduzenost kucanstava i neizvjesnost onemogucuju oporavak domace potraznje, stoji u analizi. Međutim, s obzirom na visoku energetsku ovisnost, potencijalna opasnost za nominalan rast uvoza prijeti od porasta cijene energije i povezanih proizvoda. Saldo na računu dohodaka će se nastaviti pogoršavati zbog viših troškova inozemnog financiranja. Posljedično RBA analitičari očekuju blago produbljivanje deficita platne bilance odnosno njegovu razinu na oko 1,4 posto BDP-a.

(pd)