23. veljača 2006.| Snježana Vujsić Sardelić

Gradnja HE Lešće počinje za šezdeset dana

INGRA je jučer od Hrvatske elektroprivrede dobila i službenu obavijest da je konzorcij INGRA - Međimurje graditeljstvo pobijedilo na natječaju za posao izgradnje HE Lešće na rijeci Dobri u karlovačkoj županiji. Vrijednost posla je 425,9 milijuna kuna (57,7 milijuna eura), a ponuda ovoga konzorcija bila je za sedam milijuna eura povoljnija od ponude konzorcija Konhel u kojem su bili Končar Inžinjering za energetiku i transport, Konstruktor Inžinjering i Litostroj E.I. d.o.o. Taj je konzorcij za izgradnju HE po prinicpu ključ u ruke ponudio 65 milijuna eura. Inače, natječajnu dokumentaciju za projekt gradnje prve hidrocentrale u Hrvatskoj nakon 1988., kad je izgrađena HE Dubrava, otkupilo je 13 potencijalnih ponuditelja, ali su na koncu na natječaj pristigle svega dvije ponude. Izgradnja HE Lešće snage 2 x 21 MW u HEP-ovom je investicijskom planu još 1998. kada je za nju bio raspisan i prvi natječaj koji je, međutim, propao. Prema riječima Aleksandra Ivančića, člana Uprave Ingre, počela se raditi izvedbena dokumentacijia, a izvođači će s radovima početi čim istekne rok od 60 dana, predviđen za eventualne žalbene postupke. Krajnji rok za završetak izgradnje HE je 24 mjeseca od početka posla. "Većina komponenti u ponudi hrvatskog je porijekla no, nažalost, ne i generatori i turbina. Kako se prije pristupanja natječaju nije postigao dogovor s hrvatskim proizvođačem Končarom taj, najvažniji dio opreme za HE, vrijedan oko 20 milijuna eura isporučit će naš partner iz Austrije, tvrtka "Va tech"" - kaže Ivančić. No, Ivančić napominje kako se u dogovoru s investitorom taj dio aranžmana može i promijeniti u korist hrvatskog proizvođača te da su o takvoj mogućnosti izvjestili austrijskog partnera. Ipak, kaže Ivančić, inicijativa za promjenu parametara u ponudi je na Končaru. Inače, prije nego je donešena odluka konkurenti su jedan drugome spočitavali reference za ovaj posao.

Niste pretplatnik?

ključne riječi

Moje pretplate

komentari (2)

Filozof18:35
16.08.08.

Žalosno je da se nitko iz upravljačkog sloja ne obazire na prirodu, na kojoj bi se ekološkim turizmom
moglo zaraditi više nego što doprinosi predmetna hidroelektrana. Kod nas očito
u vladajućim strukturama vlada mentalitet spoja "biznisa" i prve petoljetke...

zg82819:15
16.08.08.

Između 10tak prirodi ostavljenih kanjona i jedne termoelektrane 400MW na jednoj strani, te tih istih 10tak potopljenih kanjona svaki sa malom hidroelektranom 40MW, biram radije potopljene kanjone nego termoelektranu. Čak i da me se pita što bih radije ostavio djeci i unucima odgovor bi bio isti, potopljene kanjone. Biti će mi žao prekrasnih vidika i rijetkih životinjskih vrsta, ali ću djeci i unucima barem ostaviti čisti zrak i očuvani ozon. Na promjenu ekosustava i podzemnih voda su već i stari egipćani navodnjavanjem utjecali, te zbog dugog iskustva čovječanstva u promjeni vodenih tokova vjerujem da su svi utjecaji istraženi. Utjecaj izgaranja mazuta, plina ili ugljena na okoliš s jedne strane, te podizanje temperature vodotoka za hlađenje termoelektrana s druge strane su puno manje istraženi, i kriju veće opasnosti. Ne zaboravimo da je Sava nakon Krškog 1-2 stupnja toplija, i to također utječe na životinjske vrste. Hidroelektrana ne zagrijava vodotok. A da ne govorimo da termoelektrani treba svako malo brod goriva koje netko treba platiti, a hidroelektrani treba samo kiša i to je sve. Dar s neba. Nevjerovatno mi je da se itko buni protiv hidroenergije, što bi radije htio termoelektranu u svom susjedstvu?
Ili kao što jedan prijatelj kaže, niti jedno niti drugo, ja sam doma klimu ugasio, na posao i godišnji idem javnim prijevozom, i time sam očuvao okoliš. Ali vjerujem da je on u debeloj manjini. Ljudi su danas prekomotni da bi živjeli bez sve većih potreba za energijom.
Citiraj Ubaci link Podebljaj tekst Nakosi tekst Podcrtaj tekst
broj znakova: 4000 Pošalji poruku