Građane najviše pogađa gospodarska nestabilnost (oko dvije trećine) te stopa nezaposlenosti (gotovo polovinu), pokazuje istraživanje agencije GfK provedeno u srpnju na uzorku od tisuću ispitanika. Tek 2 posto građana smatra da u Hrvatskoj više nema krize, 2 posto ih računa da ćemo iz krize izići krajem godine, a 12 posto ispitanika ocjenjuje da iz krize izlazimo unutar godine dana. Međutim, 79 posto ispitanika navodi da će se kriza kod nas nastaviti čak tri ili više godina. Takvih pesimista je 82 posto u Slavoniji, 81 posto u sjevernoj Hrvatskoj te Lici / Kordunu / Banovini, zatim 80 posto u Istri i Primorju, 79 posto u Zagrebu i okolici, te 75 posto u Dalmaciji.
Posljedice utjecaja krize i dalje se u kućanstvu najviše odnose na smanjene troškove za odjeći i obuću (kod 57 posto ispitanika), niže ili nikakve troškove za užitak i razonodu (53 posto) te manje troškove prehrane i osobne higijene (34 posto). Četvrtinu kućanstava pogodio je otkaz člana kućanstva na poslu, a 19 posto kućanstava osjeća posljedice smanjenja plaće ili kašnjenja isplate plaće kod nekog od ukućana.
Istraživanje pokazuje da se 50 posto građana više boji da će dalje rasti mogućnosti da se izgubi posao ili još teže nađe posao, odnosno, 65 posto građana se slaže s tvrdnjom da će nezaposlenost i dalje rasti. Trenutnom financijskom situacijom zadovoljno je 23 posto građana, dok je nezadovoljno čak 49 posto. Stoga ne čudi da će se njih 69 posto manje zaduživati u slijedećih godinu dana, tj. uzimati kredite, koristiti dozvoljeni minus po tekućem računu ili koristiti kreditne kartice.
Zanimljivo je da se 45 posto građana slaže s tvrdnjom da je bankarski sustav u Hrvatskoj siguran, odnosno, 43 posto ih se slaže da je štednja građana sigurna u bankama u Hrvatskoj. Slaganje s tvrdnjom da će bankarske kamate na kredite u slijedećih godinu dana biti stabilne iskazalo je 23 posto građana. Nadalje, 34 posto građana se slaže da će kuna u slijedećih godinu dana znatno izgubiti na vrijednosti, navode iz GfK.
Razmišljajući o slijedećih godinu dana, građane u Hrvatskoj najviše zabrinjava ekonomska gospodarska kriza (63 posto), a na drugom je mjestu gubitak posla i povećanje stope nezaposlenosti (45 posto). Slijede neefikasna vlada (35 posto), smanjenje životnog standarda (32 posto), kriminal i korupcija (27 posto), inflacija i rast cijena (29 posto) te zdravlje i zdravstvena zaštita odnosno sektor javnog zdravstva (21 posto). Sadržaji kao što su zagađenje okoliša, kvaliteta i politika obrazovanja, građanski nemiri, terorizam i sl. na dnu su liste zabrinutosti, a svaki od njih ima učešće od tek 5 posto ili manje, pokazuje istraživanje.
(pd)