U Hrvatskoj gotovo 60 posto građana ne vidi budućnost za sebe i svoje bližnje, 75 posto ih smatra da političke stranke ne rade u interesu građana, 44 posto ih kaže da Hrvati lažu, 47 posto da su pohlepni, a 48 posto da su zavidni, a ipak su još uvijek relativno sretni, neki su od rezultata posebnog istraživanja Nacionalni indeks sreće (NIS).

To istraživanje provedeno je na uzorku od 600 građana Hrvatske iznad 15 godina u travnju i svibnju ove godine, a godinama ga zajedno rade magazin Banka, agencija Hendal i Allianz koji su ga danas i predstavili na okruglom stolu “U što Hrvati vjeruju?”. Ove je godine u odnosu na prošlu primjetno smanjenje povjerenja građana u perspektivu zemlje, jer ih lani 45 posto nije vidjelo tu perspektivu, dok je povjerenje prema političkim strankama u padu već godinama.

To prema politologu Nenadu Zakošeku pokazuje da se razina povjerenja u državu i Vladu smanjila unatoč velikim očekivanjima pred prošlogodišnje parlamentarne izbore, kao i da su zapravo građani sve nezadovoljniji jer se efekt promjene vlasti na bolje još ne vidi. Vladi su ispitanici dali vrlo nisku ocjenu zadovoljstva, 2,36 na skali od 1 do 5, čak 64 posto ih je iskazalo i potpuno nezadovoljstvo prilikama u Hrvatskoj za pristojan život, a 65 posto ih je potpuno nezadovoljno i načinom na koji vlast upravlja prirodnim bogatstvom zemlje.

Tako visoki postoci nezadovoljstva znače i da građani nisu sretni jer je dokazano da su zadovoljni ljudi sretniji bilo osobno, bilo na poslu ili s državom, kazala je voditeljica projekta NIS iz Banke Marina Ralašić. Ipak, sudeći prema istraživanju Hrvati su još uvijek relativno sretni, jer je NIS ove godine na ukupno blizu 65 bodova, a sve iznad 50 bodova je u zoni zadovoljstva i sreće, a ispod 50 suprotno.

Najsretniji su i dalje građani od 15 do 24 godine iz Zagreba i većeg dalmatinskog grada, a najnesretniji su nezaposleni, umirovljenici i domaćice iznad 55 godina koji žive u Lici, Kordunu, Baniji i Slavoniji i nisu obrazovani ili imaju samo završenu osnovnu školu.

Drugi dio istraživanja NIS-a bavio se stavovima o Hrvatima, koji su pokazali da ispitanici za razliku od nepovjerenja u državu, vlast i stranke još uvijek imaju visoko povjerenje u osobe u svojoj radnoj i privatnoj okolini, njih 43 posto. To je znanstvenica s Instituta Ivo Pilar Ljiljana Kaliterna Lipovčan objasnila logičnim i pozitivnim, jer povjerenje je ono što ljude vodi naprijed i u suradnju s nekim, ali je kazala i da bi bilo važno da država učini nešto da stekne veće povjerenje građana jer se tako gradi sretno društvo.

I predsjednik Uprave Allianza Boris Galić smatra da je povjerenje jedna od ključnih stvari u životu, ali u poslovanju osim tog važna je i stabilnost okruženja, protočnost ljudi i ideja te odgovornost. Komentirajući visoke postotke iz ocjena ispitanika za zavist, laganje i pohlepu kao oznake Hrvata, psihijatar Veljko Đorđević kazao je da ga to ne čudi jer u Hrvatskoj postoji, kako kaže, patološka zavist odnosno jal kod građana na bilo kakav pozitivan rad nekog drugog. Skloni smo, kaže, i da eliminiramo ili usporavamo sposobne, propulzivne i uspješne, jer predstavljaju opasnost za nesposobne.

(Hina/pd)