9. veljača 2012.| Danijela Jozić,VLM

Godinu i pol za spas prehrambenih tvrtki

Ne ispregovara li Vlada da nam i nakon ulaska u Europsku uniju ostanu koncesije sa zemljama Cefte, slijedi preseljenje velika dijela najzdravije industrije u regiju

Domaća prehrambena industrija generira godišnje više od 36 milijardi kuna prihoda, zapošljava 47 tisuća ljudi i čini petinu ukupne prerađivačke industrije. No, to je samo gola statistika. Ono po čemu prehrambene tvrtke zasigurno zauzimaju posebno mjesto jest činjenica da su opstale posljednjih 20 godina, za razliku od dobra dijela industrije u nas (metalne, brodograđevne i druge "teške" industrije).

Štoviše, pritom je većina njih konkurentna. Prehrambeni je sektor ulagao u razvoj, po kvaliteti proizvoda ide uz bok stranim i gobalnim brendovima. Unatoč podatku da samo iz Europske unije godišnje uvezemo milijardu i pol dolara prehrambenih proizvoda, domaće marke i dalje zasluženo drže police u trgovačkim lancima jer ih potrošači cijene i kupuju. Prehrambene tvrtke ovih dana šalju apel Vladi da im pomogne jer bi se u roku godinu i pol ta industrija mogla naći u velikim teškoćama. Izlaskom iz Cefte (zemlje regije) i ulaskom u EU te će tvrtke, koje intenzivno izvoze upravo na regionalno tržište, biti opterećene carinama od 40, 50 pa i do sto posto. To da nam se pritom otvara europsko tržište sa 500 milijuna potrošača priča je za malu djecu. Unatoč otvorenosti koja vlada unutar EU, svaka država štiti svoje proizvode, pogotovo prehrambene. Osim toga, tko može biti bitku sa svjetskim multinacionalkama i količinama novca koje izdvajaju za marketing? Da banaliziram, ni sto milijuna eura uloženih u marketing ne znači da ćete uspjeti, recimo, na tržištu Njemačke. Regija je naše prirodno tržište, zbog zajedničke prošlosti, navika i poznavanja jezika. Time su znatno olakšane i marketinške aktivnosti. Financijski za naše prehrambene tvrtke tržište Cefte trenutačno vrijedi 645 milijuna dolara, a posebno je važna Bosna i Hercegovina, u koju su prehrambene tvrtke lani izvezle 433 milijuna dolara. Šteta samo na tržištu BiH u godini dana opterećenoj visokim carinama bila bi veća od sto milijuna eura. Vlada i nadležni ministri imaju, dakle, godinu i pol da s Bruxellesom i članicama Cefte pokušaju ispregovarati da nam i nakon ulaska u EU ostanu koncesije koje sad imamo sa zemljama Cefte (koje bi onda vrijedile i za zemlje Unije). Ako u tome ne uspiju, dogodit će se najcrnji scenarij: dio industrije preselit će se u regiju, nestat će radna mjesta. Pitanje je što će nam od proizvodnje tada uopće ostati.

Niste pretplatnik?

alati

Komentiraj članak Pošalji članak Rss Ispiši članak Smanji slova Broj glasova: 0 | Prosjek: 0%

0%

ključne riječi

Moje pretplate

komentari (2)

Moller22:26
08.02.12.

nakon koliko ono mačići progledaju kada uđu u EU od 500 miliona ?

osi323:08
08.02.12.

totalne besmislice, kako bi recimo polutrajni mesni proizvodi iz hamburga mogli konkurirati našim, koliko bi koštala cijena transporta? čak ni sokove s rokom trajanja od godinu dana se ne isplati transportirati na veću duljinu jer je naprosto omjer cijene proizvoda i cijene transporta nepovoljan.

konkurencija je time jako ograničena zemljopisnom udaljenošću, a cijene su hrane kod nas dobro znano enormne tako da je zapravo vrlo malo od prehrambene industrije doista konkurentno.

metaloprerađivačka industrija je, naprotiv, imala tržište u cijelom svijetu, kao i neke građevinske tvrtke, no većina toga je planski i namjenski uništeno u privatizaciji kako bi se hahari dokopali zgodnih skladišta i poslovnih prostora. upravo su najbolje tvrtke imale i najvrjednije nekretnine pa su bile i prva meta privatizacijskim kriminalcima.

ti prepovoljni uvjeti za prehrambenu industriju imali su bar jednu povoljnu posljedicu, a to je da su ohrabrili mnoge velike strane prehrambene tvrtke da ulažu kod nas. no i tome je sada kraj, jer s prepametnim uvođenjem poreza na dividendu i najveći entuzijasti će odustati od bilo kakva ulaganja u hrvatsku.

osim međunarodnih kriminalaca koji traže mjesto gdje će oprati novac, nikoga više tu neće biti, končar, berkowitz i slični su posljednji mohikanci, a i njih istjeruju svim silama.
Pregled svih komentara
Citiraj Ubaci link Podebljaj tekst Nakosi tekst Podcrtaj tekst
broj znakova: 4000 Pošalji poruku

Poslovni.hr je internetski portal prvih hrvatskih dnevnih poslovnih novina - Poslovnog dnevnika. Svrha portala poslovni.hr je profiliranje u središnji gospodarski i financijski portal. Portal ima najveću online zajednicu korisnika okupljenu oko financijskih i poslovnih tema, a uz velik izbor aktualnih vijesti i analiza, poslovni.hr daje i detaljni pregled trgovanja na regionalnim burzama, nudi brojne poslovne i stručne naslove dostupne putem internetske knjižare i dr.