Mladen Gledec
Primjer Zaprešića
"Ideja o tunelu uskrsne svakih nekoliko godina, ovisno o tome koliko su jaki građevni lobiji ili utjecajni Zagorci koji su pokupovali zemlju s druge strane i očekuju porast njene vrijednosti. Ako jedan trak ima propusnost od 1800 vozila na sat, pitanje je zašto bi se onda gradilo četiri. Ne vjerujem da to može biti isplativo jer tolikog prometa iz Zagorja, jednostavno, nema. Pogotovo se neće privući promet ako se bude plaćala tunelarina jer će svakako biti jeftinije voziti obilaznicama", smatra inženjer Gledec. Na sličan način opisuje i obilaznicu i kao primjer uzima Zaprešić za koji je izradio prometnu studiju. Zaprešićanci uglavnom idu na posao u zapadne i južne dijelove grada pa im obilaznica ne bi mnogo koristila. Također mu je teško pretpostaviti da će teretni promet ići tom cestom jer nema previše gospodarskih subjekata koji bi teret trebali prevoziti sa zapada na istok grada i obratno, a ako im je prijevoz i potreban, mogu ići obilaznicom. Kao primjer novodi da se u Zaprešiću gradi veliki gospodarski centar, a u Bistri se planira gospodarska zona na čak 200 hektara. "Zašto nije napravljena analiza koju to robu treba prevoziti tom cestom? Poduzetnicima koji se nalaze u rubnim djelovima grada važniji su izlazi i povezanost s Austrijom i ostatkom Hrvatske. Ako bi i išli u grad sjevernom obilaznicom, pitanje je kojim cestama će se spustiti u centar jer sada postoji samo jedan spoj od Gupčeve zvijezde koji je zakrčen. Isto vrijedi i za osobne automobile jer ljudi koji žive na sjevernom djelu uglavnom su radno aktivni i njima treba kvalitetan pristup centru", objašnjava Gledec.
Ivan Dadić
Skupoća i učinkovitost
Po njemu, grad ima mnogo više prioriteta koji bi se mogli riješti s ulaganjem koje bi bilo potrebno za tunel i obilaznicu. Osim cesta koje bi povezivale sjever i jug, te gradnje novih mostova, prvenstvo bi trebala imati Slavonska avenija koju bi cijelu trebalo izdignuti iznad zemlje, a postojeća razkrižja u centru također spustiti ispod ili dignuti iznad zemlje. "Promet na jednom nivou više nije moguć u Zagrebu i bez nivelacija i denivelacija nema rješenja. Obilaznica bi se mogla graditi tek nakon tih zahvata", kaže Gledec. Profesor Ivan Dadić, s druge strane, smatra kako je obilaznca jedan od najboljih projekta u Hrvatskoj i da je napravljena prije 20 godina, prometni problemi u Zagrebu bili bi mnogo manji. Obilaznicu stavlja na vrh gradskih prioriteta i smatra je boljim, društveno, ekološki i prometno dorađenijim i korisnijim projektom i od tunela i od lakotračne željeznice. Cijenu od 12 milijuna eura po kilometru također smatra opravdanim zbog tunela i vijadukta. "Projekti su skupi, ali učinkoviti. Obilaznica definitivno rasterećuje centar, ali bi svakako trebalo napraviti više od devet čvorova i urediti pristupne ceste. Sjeverna tangenta je veći prioritiet od tunela i iako i on donosi koristi, trebalo bi je graditi što prije. Što se tunela tiče, cijevi bi trebalo graditi etapno. Prvu cijev tek za tri godine, kada obilaznica bude gotova, a za treću cijev će biti potrebe tek 2020. godine", smatra Dadić i dodaje da je autocesta Zagreb - Macelj po kilometu stajala oko 10 milijuna eura, a na njoj je procijenjeni promet oko 10 tisuća vozila, dok bi sjevernom obilaznicom trebalo prolaziti 30 tisuća vozila dnevno.
Različita viđenja 'prometnih prstenova'
Stručnjaci Građevinskog, Arhitektonskog i Ekonomskog fakulteta i Instituta građevinarstva Hrvatske u svojim studijama su naglasili nužnost gradnje oba projekta, koji bi zavisno od prihvaćenih rješenja i varijacija stajali između 700 i 900 milijuna eura. Tunel s tri cijevi od 6,5 kilometara s ulazom kod Mihaljevca i izlazom na Jelenjim vodama pa dalje do Huma Zabočkog stojao bi 381,5 milijuna eura, a dodatni unutarnji prsten na koji bi se on spajao 327 milijuna eura, uz dodatnu investiciju od 127 milijuna za tzv. Vrapčanski krak koji bi vodio do vanjske obilaznice. Arhitektonski fakultet je pak za 326 milijuna eura zamislio brzu cestu s četiri traka uz rub Medvednice od Zaprešića do Popovca (spajanje direktno na vanjsku obilaznicu). Uz to je potrebna i dodatna, za sada neprocijenjena investicija za devet čvorova i pristupnih cesta koji bi omogućili spajanje grada na obilaznicu.