PXL
Pozdravila je i najavljeni model poreza na dividendu, koji je usmjeren prenstveno na vlasnike d.o.o.-a, a ne bi trebao pogoditi strane kompanije i male ulagače.
Govoreći o promjenama koje donosi ulazak u Europsku uniju naglasila je da tim datumom stupaju na snagu mnoge odredbe novoga Zakona o tržištu kapitala. Između ostaloga, bilo koja investicijska kuća iz Europske unije imat će slobodan pristup hrvatskom tržištu. Također, olakšat će se mogućnost uvrštavanja stranih vrijednosnih papira na Zagrebačku burzu. 'Ne vidim razloga zašto slovenske kompanije koje posluju u Hrvatskoj ili mađarski MOL, koji snažno ulaže u Hrvatskoj, ne bi bili izlistani na Zagrebačkoj burzi', rekla je Gažić, istaknuvši i mogućnost primarnih emisija na našem tržištu 'Imamo najrazvijeniji mirovinski sustav i sustav investicijskih fondova u regiji', ustvrdila je Gažić.
Na upit o mogućim akvizicijama Zagrebačke burze u regiji, Gažić je rekla da za kupnju neke od regionalnih burzi trenutno nema ekonomskog opravdanja. 'Interesantan nam je Beograd, ali to je osjetljivo političko pitanje', rekla je Gažić, ističući da država u Srbiji mnogo više radi na razvoju tržišta kapitala.
Velike nade polažemo u akcije države i nadamo se da ćemo kroz kontakte, sadašnje i buduće, uvjeriti Vladu koliko je važno tržište kapitala, poručila je predsjednica Uprave Zagrebačke burze.
Ako se u Hrvatskoj ubrzo ne pokrene privatizacija kompanija u državnom vlasništvu, kao što je to napravila Srbija koja je listanjem Naftne industrije i Aerodroma pokrenula tržište kapitala, Gažić kaže da se postavlja pitanje bi li Beogradska burza mogla kupiti Zagrebačku? "Postoje i burze koje žele da ih kupi ZSE, no sad ne postoji kapitalna isplativost za to", poručila je Gažić. Naime, pitanje konsolidacije regionalnih burzi otvoreno je već nekoliko godina, no dosad nije ništa napravljeno unatoč brojnim nagađanjima. Sudionici su izdvojili i jedan, za tržište optimističan moment. Naime, kompanije će se sve manje moći zaduživati u bankama pa je, kažu, jedno od rješenja okrenuti se tržištu kapitala. "Stvarnost hrvatskog menadžera je da ode u banku i traži kredit, ali pad kreditne sposobnosti mogao bi natjerati kompanije da novac potraže na tržištu kapitala", kazala je Gažić. Upozorila je kako su se financijski instrumenti, poput komercijalnih zapisa i korporativnih obveznica, u nekim slučajevima olako shvaćali, što je dovelo do velike štete. "Kriza je pročistila situaciju i pokazala koje su kompanije kvalitetne", kazala je.
(pd)