Važnija obitelj
Woerth napominje da bi reforma omogućila ženama na porodiljnom dopustu kompenzaciju u obliku dvogodišnje uplate mirovina. Pojašnjava da problem nije u duljini plaćanja već da su, govoreći o ženama, problem same plaće s obzirom da su njihova primanja manja od plaća muškaraca koji rade isti posao. Prema istraživanjima portala MojPosao za 2008./2009. muškarci su u Hrvatskoj u prosjeku 22,6 posto bolje plaćeni u odnosu na žene. Međutim, Marko Oltean, voditelj prodaje i odnosa s klijentima na portalu MojPosao, napominje da to ne mora biti isključivo posljedica diskriminacije s obzirom da je to prosjek budući da se ne radi nužno o razlikama u plaći za isto radno mjesto, već o općenitim razlikama. Kao razlog navodi i činjenicu da su žene nerijetko više orijentirane na obitelj, a manje na napredovanje u karijeri od svojih muških kolega, pa tako zauzimaju i manje vodećih pozicija koje su ujedno znatno bolje plaćene.Ratka Jurković, direktorica norveško-hrvatske konzultantske tvrtke Svan Consulting navodi da je u Hrvatskoj prisutan "stakleni strop", prema kojem je tek 6 posto žena na rukovodećim pozicijama u stotinu najvećih hrvatskih tvrtki, a u nadzornim odborima ima ih tek 20 posto. Jurković je podsjetila da se Europa već prije nekoliko godina svojim političkim odlukama očitovala o tome kako je diskriminacija u plaćama neprihvatljiva u svim zemljama članicama. Prema procjenama Eurostata iz 2007. godine, razlika u plaćama između muškaraca i žena kreće se oko 17,4 posto na nivou EU.
Nema zanimanja
"Što se tiče svjetskih trendova, nema naznaka da će netko ubrzo slijediti francuski model. Postoje razlike u plaćama, no pitanje je hoće li kažnjavanje poslodavaca doprinijeti rješavanju problema. Ovaj potez na prvi pogled može djelovati dobro, ali smatram kako se on teško može provesti u praksi te dugoročno donijeti dobre rezultate", ustvrdio je Oltean.
Preko granice
Veća perspektiva vani
Istraživanje portala posao.hr među 956 tražitelja posla pokazuje da čak 95 posto ispitanika smatra da bi bolje zarađivalo u inozemstvu. Većina ispitanika u dobi od 25. do 34. godine razmišlja pesimistično pri čemu se 56 posto njih izjasnilo da u Hrvatskoj ne vidi budućnost za sebe a 75 posto ih smatra da bi kvalitetnije živjeli u inozemstvu.