Ako je suditi prema iznesenim zapažanjima, posebno ih zanimaju rješenja i strukturne reforme vezane uz "rigidno tržište rada, gdje su Vladini planovi još nejasni". Iako su u Fitchu zamijetili razvodnjavanje u smanjenju rashoda u odnosu na siječanjske najave, sa 4,6 na 3,4 milijarde kuna, u jučerašnjoj izjavi ističu i kako je smanjenje izdataka samo po sebi zaokret u odnosu na ranije proračune čime Vlada "šalje poruku da sadašnja dinamika rasta javnog duga nije održiva". Upozoravaju i kako je Vladina projekcija gospodarskog rasta optimistična (oni računaju s padom BDP-a od jedan posto), ali ističu naznake strukturnih reformi, posebno naglašavajući kombinaciju povećanja PDV-a i rezanja doprinosa za socijalno osiguranje u cilju ublažavanja poreznog opterećenja poduzećima i stranim investitorima. Prema ocjeni fitchevaca, to bi moglo potaknuti izravna strana ulaganja koja su u posljednje vrijeme okopnila, a što bi pripomoglo i diverzificiranju hrvatske izvozne baze.Mješoviti dojmovi te agencije svojevrsna su rezultanta ocjena koje su proteklih dana iznosili ekonomisti i analitičari domaćih financijskih i državnih institucija. To je logično, kažu trezvenjaci upozoravajući kako "ti dečki u Hrvatsku ne dolaze s jako dubokim i preciznim uvidom u stanje stvari, već svoje ocjene u dobroj mjeri grade upravo kroz razgovore s predstavnicima ovdašnjih institucija". U tom smislu ocjene rejting agencije uprosječuju nerijetko posve oprečne percepcije proračuna iz domaćih redova. Krajnosti u pristupu su, primjerice, demonstrirali sadašnji i bivši ministar financija gostujući na HTV-u. Slavko Linić pokušao je uvjeriti javnost da se zacrtane uštede ("kad se uzme u obzir inflacija, očekivani rast i sve ostalo") zapravo i ne razlikuju bitno od 9 milijardi kuna o kojima je potkraj prošle godine govorio guverner Željko Rohatinski kao poželjnom scenariju. Sve, kaže, ovisi o pristupu. No ta formula jednostavno nije dio standarda kad se govori o proračunu.
Nasuprot njemu, bivši ministar Šuker, rekao je da stvarno smanjenje rashoda, ako bi se u obzir uzelo lanjsko ostvarenje a ne plan proračuna (izvršenje je bilo nekoliko stotina milijuna kuna manje od plana), nije 3,4 nego 2,7 do 2,8 milijardi kuna. U Vladi, logično, pokušavaju prikazati rezove većima nego što stvarno jesu pa se, među ostalim, pozivaju na to da 600 milijuna kuna povećanja rashoda slijedom većeg povlačenja sredstava iz EU ne treba gledati kao na povećanje troška jer to ne utječe na deficit. I mimo toga jasno je da je prvotni plan, iz Smjernica, donekle otupljen. Međutim, i veći problem od toga - jer i za 4 milijarde neto smanjenja rashoda treba oko 6 milijardi ušteda - je to što se neke rashodne stavke, poput onih za kamate i mirovine, čine osjetno podcijenjenima. "Novoj je Vladi trebalo malo vremena da uđe u detalje i pretpostavljam da su uvidjeli da se neke stvari ne mogu baš jednostavno rezati. Strukturu fiskalne prilagodbe treba ocjenjivati u svjetlu primarnog fiskalnog deficita tj. ukupnoga umanjenog za plaćanja kamata. Planirani 5 milijardi kuna manji očekivani deficit korigiran za proračunom predviđeni rast troška kamata sugerira značajnu prilagodbu", kaže Šonje, za kojega je uzmak u odnosu na Smjernice bio očekivan. Ni Linićevu prethodnicu Martinu Dalić to nije iznenadilo. "Snižavanje deficita je trka na duge staze, a ne sprint. Poželjne uštede zahtijevaju vrijeme i trud, a da bi se ostvarile opet diraju u neka prava. To se pitanje zasad sramežljivo otvara na plaćama i subvencijama, ali se, na žalost, na rashodima poput mirovina obećanjima poput (nove) indeksacije šalju optimistične poruke čije će se posljedice u tek pokazati", smatra Dalić.
Nova vlada je uvidjela da se neke stvari ne mogu baš jednostavno rezati
Velimir Šonje analitičar
Uštede zahtijevaju vrijeme i trud, a da bi se ostvarile, opet diraju u neka prava
Martina Dalić bivša ministrica