U listopadu se napunilo točno godinu dana otkako je Zakon o prostornom uređenju i gradnji koji je uveo komasaciju stupio na snagu. Ipak, nijedan od velikih gradova nije proveo nijedan postupak komasacije. Prema informacijama koje je Poslovni dnevnik dobio iz Zagreba, Splita, Osijeka i Rijeke, komasaciju zbog niza problema u provedbi neće i tako skoro provesti. Iz Zagrebačke županije su odgovorili da par općina tek razmišlja o donošenju urbanističkih planova koji bi omogućili komasaciju. U međuvremenu, pogotovo u Zagrebu, cijene zemljišta rastu, a uređenje novih stambenih četvrti koje grade privatni investitori uglavnom ovisi o dobroj volji istih tih investitora, dok se problem komunlne opremljenosti rješava spornim nagodbama o zamjenama. Osnovni princip komasacije je da sve zemljište u obuhvatu jednog detaljnog plana vrijedi isto, bez obzira na namjenu. Vlasnici parcela se moraju odreći najviše do 33 posto parcela za javnu namjenu poput škola, parkova, vrtića i ulica. Iako za taj dio zemljišta ne dobivaju naknade, dobijaju jamstvo da će svi sadržaji biti izgrađeni, što povećava vrijednost njihovom zemljištu.
Opravdane sumnje
U slučaju da više nemaju uvjete za gradnju, isplaćivale bi im se naknade ili davalo zamjensko građevno zemljište. Zbog izjednačavanja po namjeni očekivao se i pad cijena zemljišta od oko 30 posto, što bi posredno utjecalo i na pad cijene stanova. Već pri donošenju odredba je pozdravljena od lokalnih jedinica i struke, ali je ostavljen upitnik provedbe. Zasad su crne sumnje bile opravdane. Iz Rijeke su nam najkonciznije odgovorili zašto nisu proveli nijedan postupak. Srđan Škunca iz riječkog odjela za urbanizam, razvoj, ekologiju i gospodarenje zemljištem kaže kako je komasacijom prebačen sav trošak na jedinice lokalne uprave, što značajno otežava provedbu. Komasacija se mora ucrtati i u planovima, što Rijeka nije napravila. Dodatni trošak vidi u tome što su neke javne površine isključivo vlasništvo Republike, a trebalA bi ih kupovati lokalna uprava i njim gospodariti. “Nije donesena ni uredba o naknadama članovima komasacijskog povjerenstva, a odredbe o komasaciji su općenito neusklađene s propisima koji reguliraju vlasništvo, izvlaštenje, upravni i sudski postupak”, odgovara Škunca. Dodaje da će Rijeka radije rješavati pitanja kupoprodajama, zamjenama i izvlaštenjem.
Nema povjerenstva
U Zagrebu, gdje se očekivao najveći broj postupaka, ništa nije pokrenuto. Službeno obrazloženje je da nije planirano u proračunu, te da nisu osnovali povjerenstvo stručnjaka iz više područja. Neslužbeno je stvar jednostavnija - novost je teško provoditi, pa se radije dozvole izdaju po starom, a zemljište mjenja. Slavica Radić, članica Poglavarstva Splita kaže kako u tom gradu ne postoje osnovne zakonske pretpostavke za komasaciju jer u njihovim planovima nisu ucrtana područja za komasiranje. Branka Andraši, zadužena za urbanizam i graditeljstvo u Osijeku, ističe kako postoji interes no dodaje: “Ne vjerujemo da ćemo prije 2009. pokrenuti postupke. Tek radimo na detaljnim planovima, nismo imali ni sredstava, ni ljudi”. Ni Vlada nije osnovala Državno povjerenstvo koje bi razmatralo žalbe, ali iz Ministarstva zaštite okoliša kažu da je to brz postupak, a kako lokalne jedinice nisu počele provoditi postupke, nije bilo žalbi.