Vladimir Ferdelji, nesuđeni pomoćnik sada već bivšeg ministra prometa Zlatka Komadine, za tjednik Globus prokomentirao je osam milijardi kuna za kreditiranje gospodarstva koje pripremaju HNB i poslovne banke.
HNB: Osam mlrd.kn dodatnih kredita za oporavak gospodarstva
Kaže kako je sličan potez napravljen i za vrijeme prošle Vlade te da ovi novi krediti kao ni prošli neće biti od velike pomoći. Smatra da je danas vrlo teško naći profitabilan program u koji bi poduzetnici uložili. Dodaje kako će planirane investicije u građevinarstvu imati smao kratkoročan učinak. “Pravi je problem nakaradna monetarna politika”, objašnjava.
Kaže kako kamate jesu visoke, “ali kad bi i došlo do njihova snižavanja na europski prosjek, time bismo riješili samo minorni problem”. “Monetarna politika koja održava ovako visok tečaj kune i dalje je naš glavni problem”, kaže. Dodaje kako su tri ključna problema s kojima se Vlada mora uhvatiti u koštac sljedeća: sadašnja monetarna politika, sadašnji teritorijani ustroj i prevelik broj općina te način upravljanja državnim poduzećima.
“Što god Vlada radila, ako se toga ne dotakne, mi nećemo izaći iz krize. Tonut ćemo samo još dublje. Pazite, mi i dalje gubimo radna mjesta”, upozorio je.
(pd)
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Tko zaziva kamatara, taj će ga i dobiti. Kamata uopće nije bitna. Španjolska je imala niske kamate desetljećima i završila je u dužničkoj krizi.
https://sites.google.com/site/financijskisustav/Financijski_sustav_i_novac.pdf?attredirects=0
Riješenja više nema, Ferdelji govori o devalvaciji već jako dugo kada se moglo nešto napraviti kao što su slovenci napravil prije ulaska u EU.
Sad kad su nas strane banke popljačkale, kad je izvoz propao i kada su svi u kreditima više nema rješenja.
Najodogvorniji uz neobrazvovane ljude na vlasti je guverner samo on nije neobrazovan i točno je znao što i za koga radi.
Stoka lihvarska iz stranih banaka nam nudi kredite po 8% za gospodarstvo dok par stotina kilometara dalje daje za 2%.
Openhajm je dao dobar intervju što rade strane banke iz recimo italije kada se ingra natječe protiv talijanskih tvrtki za poslove u recimo alžiru.
Strane banke koje drže većinu novca su najveći uteg rastu i izvozu i to je prvi problem koji se mora riješiti.
Treba se samo nadati i da će "neke druge" banke ući u RH i konačnu probiti tu blokadu koju je nametnuo bankarski kartel na čelu sa Rohatinskim pa ako ništa drugo imati ćemo kamate kao i ostali.
Riješenja više nema, Ferdelji govori o devalvaciji već jako dugo kada se moglo nešto napraviti kao što su slovenci napravil prije ulaska u EU.
Sad kad su nas strane banke popljačkale, kad je izvoz propao i kada su svi u kreditima više nema rješenja.
Najodogvorniji uz neobrazvovane ljude na vlasti je guverner samo on nije neobrazovan i točno je znao što i za koga radi.
Stoka lihvarska iz stranih banaka nam nudi kredite po 8% za gospodarstvo dok par stotina kilometara dalje daje za 2%.
Openhajm je dao dobar intervju što rade strane banke iz recimo italije kada se ingra natječe protiv talijanskih tvrtki za poslove u recimo alžiru.
Strane banke koje drže većinu novca su najveći uteg rastu i izvozu i to je prvi problem koji se mora riješiti.
http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/152649/Menadzeri-ponudili-10-tocaka-za-spas-Hrvatske.html
http://www.croma.hr/node/182
1. Monetarna i fiskalna politika
1.1. Otklanjanje monetarnih škara:
• razlika između stope inflacije i tečaja nadoknađuje se poreznim olakšicama (porez na dobit).
1.2. Stimuliranje proizvodnih investicija:
• porezna politika u funkciji reindustrijalizacije,
• lokalna davanja za proizvodne subjekte smanjiti i omogućiti obročnu otplatu.
1.3. HNB mora smanjiti regulatorna opterećenja bankama koje kreditiraju proizvodno
poduzetništvo te postati odgovorna za utjecaj njezinih mjera na ukupno gospodarstvo.
1.4. HAMAG ili HBOR moraju preuzeti dio rizika (do 50%) pri otvaranju proizvodnih pogona u okviru malog i srednjeg poduzetništva.
1.5. Postupno povećanje neoporezivog dijela dohotka s ciljem povećanja standarda i potrošačke moći stanovništva.
1.6. Destimulacija uvoza svim legalnim sredstvima (kontrola kvalitete, odgovarajući standardi te plaćanje uvoza u roku 15 dana)
Uključite se u raspravu