Evo kako prodati robu po cijeni nižoj od nabavne, a da to nije kažnjivo

Bavite se trgovinom i na policama imate robu koja je oštećena ili koja je zbog trenutne situacija na tržištu jednostavno postala preskupa te ju nikako ne možete prodati iznad nabavne cijene? Iz članka ćete saznati kada je moguće prodati robu po cijeni ispod nabavne, kako to utječe na vaš poslovni rezultat te u kojim slučajevima to nije kažnjiv postupak.

Prema članku 63. Zakona o trgovini nepoštenim trgovanjem smatraju se radnje trgovaca kojima se radi tržišnog natjecanja krše dobri trgovački običaji. Članak 64., između ostalog, u nepoštene radnje svrstava i prodaju robe ispod njezine nabavne vrijednosti.

No, izmjenama i dopunama Zakon o trgovini (NN 114/11) dopunjen je članak 64. i utvrđeno je da se nepoštenim trgovanjem ne smatra prodaja robe kojoj uskoro istječe rok valjanosti, kada se roba povlači iz asortimana, kada dolazi do potpune rasprodaje zbog zatvaranja objekta te stečaja i likvidacije trgovačkog društva, odnosno zatvaranja obrta ili kada se radi o drugim razlozima kojima trgovac ne čini radnje kojima se sprječava, ograničava ili narušava tržišno natjecanje.

Prema t. 10.14. HSFI-a 10, odnosno t.9. MRS-a 2. vrednovanje trgovačke robe vrši se prema nabavnoj vrijednosti ili prema neto utrživoj vrijednosti, ovisno o tome koja je od navedenih vrijednosti niža. Mogućnost zastarijevanja robe, oštećenja ili jednostavno izlaska robe iz mode uvijek postoji stoga trgovačko društvo u takvim slučajevima donosi odluku o vrijednosnom usklađenju takve robe, odnosno o smanjenju njezine vrijednosti. Smanjenje prodajne cijene takvih zaliha mora biti trajno, a prijedlog o djelomičnom otpisu takve robe daje komisija ili druga stručna osoba iz trgovačkog društva. Za svotu vrijednosnog usklađenja zaliha terete se rashodi tekućeg razdoblja. Takav djelomični otpis trgovačke robe u prodavaonici naizgled ima obilježje sniženja maloprodajne cijene. Dakle, gubitak koji pritom nastaje snosi sam trgovac.

Marža prodavaonice, vrijednosnim usklađenjem trgovačke robe (u slučaju kada će se roba prodavati ispod nabavne cijene) nestaje, a razlika između troška nabave i prodajne cijene predstavlja otpis nabavne vrijednosti koja se kroz prodaju više ne može u cijelosti nadoknaditi.

Zakon o porezu na dobit vrijednosno usklađenje zaliha ne tretira kao porezno priznati trošak, osim ako vrijednosno usklađenje nije provedeno u poreznom razdoblju kada su prethodno vrijednosno usklađene zalihe prodane, poklonjene ili na drugi način otuđene. Stoga, ako roba neće biti prodana u poreznom razdoblju u kojem je provedeno vrijednosno usklađenje to će biti porezno nepriznati trošak iz razloga što se ta roba i dalje nalazi na skladištu, vrednovana po nižoj cijeni.

Trgovcima je često jednostavnije ne provoditi vrijednosno usklađenje već robu koja je oštećena, zastarjela ili jednostavno preskupa prodavati na način da se kupcu odobri rabat ili popust, pozivajući se na sniženja ili akcijske rasprodaje, ovisno o tome radi li se o veleprodaji ili maloprodaji.

Svi znamo da je trgovac subjekt koja svoju djelatnost obavlja radi ostvarivanja dobit. Prodajom robe ispod nabavne vrijednosti trgovac ostvaruje gubitak stoga bi i bilo apsurdno kažnjavati trgovce koji se snižavanjem cijena nastoje riješiti nagomilane robe koju ne mogu prodati. Kada bi se trgovačka roba prodavala ispod nabavne cijene sa ciljem eliminacije tržišne konkurencije, to jest kada bi to bilo planirano i unaprijed osmišljeno, tada bi to predstavljalo razlog za kažnjavanje trgovaca koji pribjegavaju tom načinu prodaje.

Piše Filip Jelić, Fidestum do.o.o.

Komentari (1)
  • TORNOS
    TORNOS 8:33 29.12.2015.

    Kako prodati robu ispod cijene a da pri tome nisi kažnjen? Trgovci su tu specijalci ali ne samo na način kako je ovdje predstavljeno.
    Kompenzacije( prijeboji) su jedinstveni način. Nekad se to zvalo“ šuplje kompenzacije“ a danas se to zove kompenzacija(prijeboj). Ustvari radi se o veoma jednostavnoj tehnologiji:
    - Najprije se sačeka dospijeće obveze od dobavljača;
    - Kad je obveza dospjela, dobavljaču se ponude dvije mogućnosti. Robna kompenzacija ili lančana kompenzacija;
    - U robnoj kompenzaciji mora se kupiti ili preuzeti roba koju je dobavljač prisiljen kompenzirati (prebiti) po cijeni nešto iznad tržišne i prodati dalje po cijeni manjoj od 30% nabavne cijene trgovca;
    - U lančanoj kompenzaciji mora pristati, ovisno o godišnjem dobu i nadolazećim praznicima, na diskont od 6-30% vrijednosti potraživanja koje ima prema trgovačkom lancu.
    Ukoliko ne pristaneš na te uvijete, odeš sudskim putem utjerivati potraživanje, susrećeš se sa „razumnim rokovima“ koji su uistinu „nerazumni rokovi“ jer traju više od 6 godina; susrećeš se sa obijesnim suđenjem koji razumni rok od 6 godina može produžiti i do 10 i više godina.
    Naravno, takove radnje si mogu priuštiti odabrani trgovački lanci koji to sustavno rade. Imaju svoje baze podataka, kodove, tehnologiju ugovaranja i financiranja.
    U ovome ih nitko ne dira, niti ne smeta, jer Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja to niti ne prepoznaje niti to razumije. Financijske institucije ,kojima je ovaj način poslovanja trgovačkih lanaca uistinu konkurencija, odlučne su u prešućivanju, jer imaju svoj prostor u drugim aktivnostima i oblicima suradnje sa trgovačkim lancima.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!