6. ožujak 2006.
EU spreman liberalizirati vizni režim s BiH
'Komunikacija nije važna samo za BiH nego i za sam EU', kazao je zastupnik u Europskom parlamentu Hannes Swoboda
SARAJEVO - Zastupnik u Europskom parlamentu Hannes Swoboda izjavio je kako je vrijeme da se na zemlje zapadnog Balkana, a posebice na Bosnu i Hercegovinu, prestane primjenjivati strogi vizni režim, istaknuvši kako je uvjeren da je na takav korak spremna većina zemalja-članica Europske unije. Govoreći u Sarajevu na predstavljanju studije o spremnosti BiH za ukidanje viznog režima s EU, što ju je izradila nevladina udruga Centar za europske integracijske studije (CEIS), Swoboda, koji je ujedno član Upravnog odbora ove organizacije, istaknuo je kako mnogi u Europi jednostavno ne znaju dovoljno o stanju u BiH i regiji te dojam o njima stječu uglavnom temeljem negativnih medijskih izvješća.
Stanje poboljšano
"Komunikacija (s EU) nije bitna samo za BiH nego i za samu EU", kazao je Swoboda, pojašnjavajući kako je osobno inzistirao na ovoj temi u razgovoru s povjerenikom EU za proširenje Ollijem Rehnom. Liberalizacija viznog režima između EU i BiH trebala bi biti na dnevnom redu neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova EU što će se ovoga tjedna održati u Salzburgu. Visoki predstavnik za BiH Christian Schwarz-Schilling najavio je kako će i sam inzistirati na otvaranju rasprave o ovom problemu. rađanima BiH nametnut je iznimno strog vizni režim pa oni bez viza mogu putovati samo u neposredno susjedstvo i zemlje poput Tunisa, Turske ili pak do egzotičnih pacifičkih otoka koji su im ionako nedostupni. Temeljni razlog strogog nadzora ulaska građana BiH u zapadne zemlje je to što ona godinama nije imala uređeno pitanje izdavanja putnih dokumenata, kontrole granica, imigracije i azila. Studija CEIS, koja je predstavljena u petak, pokazuje kako je proteklih godina stanje znatno poboljšano jer je utemeljen sigurni sustav izdavanja osobnih i putnih dokumenata, sigurnosne službe dobro rade svoj posao, a vlasti BiH su se u borbi protiv terorističkih opasnosti ponašale na isti način kao i zapadne zemlje.Predstavnici Europske komisije, uključujući tu i njezina predsjednika Josea Manuela Barrosa, do sada su najavljivali spremnost Bruxellesa da razmotri viznu politiku prema BiH, no samo u vidu olakšavanja izdavanja viza nekim skupinama poput studenata, sveučilišnih nastavnika ili novinara.Nitko od dužnosnika EU do sada nije nagovijestio kada bi BiH mogla biti uvrštena na tzv. schengensku "bijelu listu", na kakvoj se nalazi Hrvatska.
Schengenska bijela lista
Izvršni direktor CEIS-a Christophe Solioz izjavio je kako se nada da će ovo izvješće poslužiti kao dobra osnova za raspravu ministara vanjskih poslova EU u Salzburgu. U petak i subotu ovoga tjedna u Salzburgu se sastaju ministri vanjskih poslova EU-a na neformalnom sastanku, na kojem će glavna tema biti europska perspektiva pet zemalja jugoistočne Europe, obuhvaćenih Procesom stabilizacije i pridruživanja (Hrvatska, BiH, SiCG, Makedonija i Albanija). Na sastanak su pozvani i ministri vanjskih poslova iz tih zemalja. Ministri vanjskih poslova EU-a dvaput godišnje se sastaju na neformalnom sastancima, koji se u žargonu EU-a nazivaju Gymnich, prema dvorcu pored Bonna, gdje je 90-tih godina održan prvi takav sastanak. Na tim sastancima se ne donose formalne odluke, a održavaju se uvijek u zemlji koja trenutačno predsjedava Unijom. Na sastanku će biti i turski ministar vanjskih poslova Abdullah Gul, budući da će biti rijeći o mogućem posredovanju Turske u sporu nastalom nakon objave karikatura s likom proroka Muhameda u medijima skandinavskih zemalja.
Zapadni Balkan interes je i Slovenije i Austrije
LJUBLJANA - Austrija i Slovenija imaju mnoge zajedničke interese, a na prvom je mjestu zapadni Balkan, izjavio je u razgovoru za Slovensku tiskovnu agenciju STA austrijski veleposlanik u Sloveniji Valentin Inzko. "Ocjenjujemo da je europska perspektiva za regiju od ključne važnosti, kao što je ključna i stabilnost te regije za Europu. Te države pripadaju Europskoj uniji. Bilo bi nepravedno pregovarati s Turskom a zatvarati vrata Balkanu", rekao je Inzko.
Veleposlanik Austrije, koja predsjeda Europskom unijom, rekao je da će cijelu jednu generaciju trajati razmišljanje o "starim" i "novim" članicama EU-a iako su efekti širenja na deset novih država u 2004. godini pozitivni, a taj korak usporediv je s prijelomnom 1989. kada je pao Berlinski zid.
Inzko je također rekao da je u interesu Austrije da Slovenija osigura sredstva za gradnju moderne željeznice prema luci Kopar, koja ostvaruje velik promet pretovarom roba za austrijska poduzeća.