30. listopad 2010.| Tin Bašić

Ellert: Špekulativna trgovina derivatima ne bi se trebala poticati

Osiguranje financijskih derivata koje bi trebale napraviti nefinancijske kompanije ne bi trebalo biti regulirano nego to treba poticati. Takav način smanjuje rizik i stvara potencijalni rast BDP-a i svjetske trgovine, poručio je profesor James Ellert na posljednjem panelu XX. Konferencije Zagrebačke burze.

Špekulativna trgovina derivatima ne bi se, prema mišljenju profesora Ellerta, trebala poticati, ali bi ju terbalo regulirati u segmentu velikih oklada financijskih institucija. "Rutinsko objavljivanje veličine pozicija ovih institucija i standardizirani zahtjevi adekvatnosti kapitala trebali bi reflektirati pravi rizik ovih pozicija", smatra Ellert. Promatrajući svjetsko trižiše i vrijednost financijskih instrumenata, dođe se do zapanjujućih vrijednosti. Tako svjetsko tržište derivata vrijedi 615 bilijuna dolara. No, Ellert kaže kako je ta brojka temeljena na nominalnim vrijednostima.

Kada bi se ti derivati prodavali, njihova bi vrijednost bila 35 bilijuna dolara, što je još uvijek izuzetno velika brojka. Usporedbe radi, svjetski BDP iznosi 69 bilijuna dolara, dok zajednička tržišna kapitalizacija svih velikih tržišta kapitala iznsi 30 bilijuna dolara. Prema njegovom mišljenju, trenutno najveći rizik na svjetskoj razini su hedge fondovi. Naime, njihova strategija ulaganja potpuno je nepoznata i njihove pozicije na tržištu su vrlo riskantne. Isto tako, hegde fondovi su većinom registrirani u off-shore zonama gdje središnje banke nemaju mogućnost nadzora.

Postavlja se pitanje, kada će onda doći nova svjetska kriza? Promatrajući dosadašnje svjetske krize, profesor Ellert je zaključio kako će iduća kriza sigurno doći prije nego kasnije. Ovim predavanjem zaključena je XX. Konferencija Zagrebačke burze.

Niste pretplatnik?

ključne riječi

Moje pretplate

komentari (0)

Citiraj Ubaci link Podebljaj tekst Nakosi tekst Podcrtaj tekst
broj znakova: 4000 Pošalji poruku