Trgovci smatraju da nova naknada neće smanjiti promet jer nije rije o neopravdnom poskupljenju
Serveri i bankomati
U električnu i elektroničku opremu obuhvaćenu ovim pravilnikom spadaju svi proizvodi kojima za rad treba električna energija napona do 1000 vata za izmjeničnu i 1500 vata za istosmjernu struju. Tu spadaju veliki i mali kućanski uređaji, informatička i telekomunikacijska oprema, medicinski uređaji, samoposlužni aparati, instrumenti za nadzor i upravljanje pa sve do električnih igračaka, sportske opreme, rasvjete... Po 2,25 kuna za kilogram neto težine proizvoda osobito će pogoditi proizvođače i uvoznike hladnjaka, ledenica, strojeva za pranje rublja i posuđa, sušilica, kuhinjskih peći, električnih radijatora, klima uređaja, kopirnih uređaja, velikih računala i servera, uređaja za dijalizu, kardioloških uređaja i radioterapijske opreme. Novi "zeleni porez" plaćat će se i na uređaje za izdavanje toplih napitaka, bankomate i slično. Filozofija naknade postavljena je na načelu da "onečišćivač plaća". Fond za zaštitu okoliša onečišćivačima smatra uvoznike i proizvođače i od njih naplaćuje naknadu, a na njima je odluka hoće li, i u kojem postotku, teret prevaliti i na potrošače, korisnike tih uređaja. Odgovornost za stavljanje u promet i korištenje uređaja koji završe u otpadu leži i na korisnicima no odluka da se na njih prevali teret vrlo je osjetljiva. U Getrou smatraju da nova naknada neće smanjiti smanjiti promet EE opremom, jer nije riječ o "proizvoljnim i neopravdanim povećanjima cijena, već o zbrinjavanju otpada, što je jedna je od europskih normi i ujedno zakonska obveza koju svi subjekti na tržištu moraju poštivati". Odluku o cijeni EE robe na policama donijet će kad vide nove cjenike proizvođača odnosno dobavljača.
Godišnje 50.000 tona
U Hrvatskoj godišnje prema procjenama nastaje oko 50.000 tona električnog i elektronskog otpada, odnosno desetak kilograma po stanovniku godišnje. Na domaće se tržište stavi i do 60.000 tona te opreme i uređaja, pa se na taj način dolazi do potencijalnog prihoda Fonda od 130 milijuna kuna godišnje. EE otpad dosad je završavao u hrpama na odlagalištima, s malim postotkom ponovnog korištenja kao sirovine. EE otpad predstavlja i dodatnu opasnost za okoliš jer sadrži i plinove, radioaktivne sastojke i druge osjetljive materijale. Preko modela naknade Fond za zaštitu okoliša planira do kraja 2008. skupiti oko četiri kilograma EE otpada po stanovniku godišnje i tu količinu povećavati idućih godina. Postotak reciklaže povećao bi se na 70 do 80 posto mase skupljenog električnog i elektronskog otpada.
Uvoznici protiv jedinstvene naknade
Marina Matulović-Dropulić
Uvoznici i proizvođači bijele tehnike prosvjeduju što se naknada plaća po kilogramu proizvoda neovisno od njegove veličine. Ističu da su u većini zemalja EU za zbrinjavanje EE otpada određene bitno niže naknade te da u tim zemljama nema jedinstvene naknade, nego one ovise o vrsti proizvoda. U Hrvatskoj će tako za perilicu rublja prosječna naknada iznositi 200 kuna, dok se u EU plaća od 14 do 40 kuna, tvrdi se u priopćenju Whirlpoola, u ime te tvrtke i još desetak drugih proizvođača i uvoznika. Uvoznici izražavaju žaljenje što nisu bili konzultirani prilikom izrade pravilnika i što je on donesen u vrijeme godišnjih odmora. "Visina troška ozbiljno je ugrozila poslovanje proizvođača i uvoznika, a dovest će do znatnog povećanja maloprodajnih cijena kućanskih aparata", zaključuje se u priopćenju koje je objavila Hina. U Fondu za zaštitu okoliša smatraju da visina naknade neće utjecati na poskupljenje opreme jer je među nižima u Europi. Ističu da se u Austriji jedinična naknada kreće ovisno o vrsti EE uređaja od 0,18 do 16 eura, u Finskoj od 0,20 do 18 eura, Švedskoj od 0,6 do 120 kruna (13 eura).