Ekonomisti šest najvećih hrvatskih banaka u 2011. godini predviđaju rast realnog BDP-a od prosječno 1,5 posto, a njihove se prognoze rasta kreću u rasponu od 1 posto i 1,8 posto.

Ako se takva predviđanja ostvare, 2011. će biti prva godina nakon 2008. u kojoj će hrvatsko gospodarstvo ostvariti rast, navode iz Hrvatske udruge banaka (HUB) koja u publikaciji “Izgledi” iznosi očekivanja glavnih ekonomista hrvatskih banaka za tekuću godinu. Pitajući može li se rast po tako niskim stopama nazvati izlaskom iz krize, posebno ima li se u vidu da je prema MMF-u i drugim međunarodnim izvorima očekivana stopa rasta za Hrvatsku 2011. i 2012. među najnižima u Europi, iz HUB-a napominju kako to ovisi o perspektivi koju zauzimamo.

Gledano iz fiskalne perspektive, ekonomisti očekuju da će se problemi nastaviti. Očekuju deficit salda opće države od 6,5 posto BDP-a (raspon se kreće od 5,2 posto kod najvećih optimista do 7,4 posto kod najvećih pesimista), što je “puno i zabrinjavajuće”. Gledano iz perspektive tržišta rada, u 2011. nas očekuje rast bez zapošljavanja. Aktualna stopa nezaposlenosti koja prema međunarodno usporedivoj ILO metodologiji iznosi 11,5 posto mogla bi se čak i blago povećati na 11,9 posto (najveći optimisti 10,8 posto, a najveći pesimisti 12,5 posto).

Ekonomisti očekuju oporavak osobne potrošnje po stopi od 1,6 posto. “To je skromno, ali ukazuje da bi 2011. mogla konačno biti bolja godina, barem za one koji su uspjeli zadržati svoja radna mjesta”, navodi se u Izgledima. Očekuju i blagi oporavak investicija po stopi od 2,4 posto, pri čemu se upozorava da je raspon očekivanja vrlo velik (od pada za 1,8 posto do rasta za 3,8 posto).

Puno je veći stupanj suglasnosti ekonomista kada je riječ o izvozu i tekućem računu bilance plaćanja. Očekuje se deficit tekućeg računa od 3,6 posto BDP-a i realni rast izvoza za daljnjih 4 posto u ovoj godini. Iz HUB-a ocjenjuju kako “ovakva konstelacija varijabli govori o tome da je hrvatsko gospodarstvo dobro usmjereno”.

Domaća je potražnja pod kontrolom i u fiskalnom i u investicijskom i u potrošačkom dijelu. Zbog toga ne treba očekivati niti eksploziju uvoza, niti eskalaciju inflacije, očekuje se stopa inflacije od podnošljivih 2,7 posto u ovoj godini (raspon od 2,3 posto do 3,5 posto). Gospodarski rast u takvim uvjetima može doći samo iz rasta produktivnosti, i to uglavnom vezano uz izvoz, navodi se u Izgledima.

Osvrćući se na ulazak Hrvatske u EU i važnost datuma ulaska, napominju kako će Hrvatska ući u EU u trenutku kada ona, zbog iskustva s Grčkom, uvodi stroge mjere nadzora fiskalne discipline i međunarodne konkurentnosti. Taj će pritisak odigrati važnu disciplinirajuću ulogu u kratkom roku. Hrvatska u takvim uvjetima neće moći postići visoke kratkoročne stope rasta, no to je jedini način da se dovrši započeto dubinsko restrukturiranje gospodarstva i društva, navode iz HUB-a.

Svi su ekonomisti banaka “bili vrlo optimistični označivši 2013. kao godinu pristupanja, a samo je jedan bio malo skeptičniji, označivši i 2014. kao opciju za ulazak”.

(Hina/pd)