Naime, tim je preuzimanjem T-Com direktno i indirektno povećao svoju tržišnu vrijednost. Direktno, za vrijednost temeljnog kapitala i obujam poslova koje Iskon nosi sa sobom. Indirektno pak, jer sustav regulacije TK tržišta nije dosegao europske standarde pa je u praksi moguće da Iskon postane tvrtka preko koje će T-Com raditi damping na tržištu i tako sprječavati razvoj novih telekoma. Na to su do sada upozoravali telekomi Metronet i VIP, a sada službeno i EK.
"HAT mora bolje surađivati s antimonopolskom agencijom kako bi se otklonila mogućnost da T-HT izvede damping ili neizravno primi državne subvencije. EU kroz CARDS programe pruža potporu jačanju HAT-a. Međutim, dugoročno se liberalizacija TK tržišta ne može graditi na CARDS programima, već za to u Hrvatskoj mora postojati politička volja i menadžment", ističe Degert.
Vladi je pak, kao vlasniku T-HT Grupe važno da T-Com, trenutno najizdašniji dio grupacije, zadrži što veću vrijednost pred 3. fazu privatizacije T-HT-a i ostvari dobre prognoze financijskih analitičara o očekivanim prihodima u budućnosti. No, T-Com neprekidno gubi na vrijednosti. Dijelom stoga što Hrvati odjavljuju fiksne telefone u korist mobilnih, a dijelom jer prelaze na nove telekome. Dodatan udar na tržišnu vrijednost T-Coma mogla bi imati arbitraža oko DTK, najveći imovinsko-pravni problem u Hrvatskoj. Sve to čini nejasnim kolika je sada tržišna vrijednost 35 posto T-HT-a, koliko je Vlada RH najavila prodati u 3. fazi privatizacije. Prema procjeni investicijskih fondova taj je udio lani vrijedio oko milijardu eura.
"Privatizacija T-HT-a planirana je za kraj ove godine. Za EK je svejedno koji će model privatizacije te kompanije odabrati Vlada RH, ali apsolutno je važno da taj proces bude transparentan i u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju kao i obvezama koje je Hrvatska preuzela kao članica WTO-a. To sve je krucijalno kako bi Vlada RH osigurala Hrvatskoj čvrst temelj za pregovore o članstvu u EU", zaključio je Degert.
Mobilno tržište liberalizirano, a na fiksnom monopol
Prema analizi EK na hrvatskom TK tržištu u svim segmentima dominira bivši monopolist. Međutim, dok je na mobilnom tržištu dolaskom VIP-a (44 posto) i Tele2 (6 posto) zaživjela konkurencija, na fiksnom je situacija drukčija. Novi telekomi u nezavidnom su položaju jer trebaju infrastrukturu i interkonekciju T-Coma, a mehanizmi tržišne regulacije tek se razvijaju.
Novi telekomi ne mogu poslovati profitabilno
EK traži da Vlada RH hitno sastavi novi prijedlog Zakona o TK-u. Od HAT-a traži da počne efikasno rješavati brojne praktične probleme novih telekoma, definira službenu proceduru za komunikaciju s telekomima i blisko surađuje s antimonopolskom agencijom (AZTN). "Vlada RH učinila je velik napor u jačanju mehanizama regulacije TK tržišta, ali kroz stvaranje hibridnih rješenja. Ona su manjkava i nisu u skladu s regulativom EU. Novim Zakonom o TK, te transparentnijim i efikasnijim radom HAT-a stvorit će se uvjeti da novi telekomi počnu poslovati profitabilno", ističe Degert.